Cijepljenje voća – uzimanje zrelih plemki

Cijepljenje ili kalemljenje je voćarska tehnika kojom se spaja podloga sa plemkom. Plemkom se umnažaju one sorte koje nam daju kvalitetne plodove željenih osobina. Cijepljenjem voća se u modernom voćarstvu proizvode sadnice za podizanje velikih plantažnih voćnjaka, a u ekstenzivnom voćarstvu koristimo ga kao način očuvanja starih sorata voća. Tako samim izborom  podloga i plemki (sorata voća) utječemo na različite sustave uzgoja i gustoću sadnje nasada.

Intenzivnom proizvodnjom voća zapostavljene su stare sorte voća koje su dio naše prirodne i kulturne baštine. U našim tradicijskim voćnjacima nalazimo velik broj vrsta i sorata vrijednih očuvanja, a cijepljenje voća je dobar način da sačuvamo blago našega kraja. Na taj način čuvamo i važnu biološku raznolikost, odnosno, u ovom slučaju čuvamo raznolikost voćnih vrsta.

U ovom tekstu, spomenut ću način uzimanja i spremanja zrelih plemki do vremena cijepljenja.

Plemke su jednogodišnji izboji, debljine obične olovke i najbolje ih je uzeti prije kretanja vegetacije, dakle najkasnije do polovine veljače. Plemke se obično uzimaju s osunčanih dijelova krošnje i važno je da se uzimaju sa zdravih stabala odnosno matičnih biljaka. Skinute plemke pomoče se vodom, ocijede i zatvore u plastičnu vrećicu. S vanjske strane vrećice obilježimo sortu i datum uzimanja te ostale potrebne informacije.  Plastična vrećica čuva se u hladnjaku na niskim temperaturama do vremena cijepljenja, koje je obično u travnju kada krene vegetacija.

Cijepljenje voća – cijepljenje zrelim plemkama u proljeće

U proljeće, kad krene vegetacija, kreće sezona cijepljenja voća. Pripremljene plemke koje smo čuvali u hladnjaku, prije cijepljenja se izvade i kratko ostave na sobnoj temperaturi. Podloge koje namjeravamo cijepiti se nekoliko dana ranije dobro zaliju vodom, kako bi se kora što lakše odvajala.

Postoji nekoliko načina cijepljenja, a ovdje ću opisati dva.

Cijepljenje pod koru radi se na način da se podloga prereže horizontalno na željenoj (potrebnoj)  visini. Plemke se režu pod kutom od 45o, čistim rezom s jedne strane. Na plemci se ostave dva pupa te se iznad drugog pupa odreže višak. Plemka se umeće u urez koji smo napravili na podlozi, a kojim smo raširili koru da napravimo mjesto za umetanje plemke. Nakon umetanja plemke u pripremljeni urez u kori podloge, vezivom se pričvrsti podlogu i plemku. Sve otvorene rane zaštite se voćarskim voskom.

Cijepljenje u raskol radi se na način da se podloga horizontalno prereže na potrebnoj visini  te se zatim okomito reže prema dolje, odnosno, ona se raskoli. Važno je pripaziti da se previše ne raskoli, da rana ne  bude prevelika. Plemke se režu kosim rezom sa obje strane (kao u klin). Na plemci se ostave dva pupa. Pripremljena plemka umeće se u pripremljeni raskol i veže se sa vezivom. Sve otvorene rane zaštite se voćarskim voskom. Kroz nekoliko dana plemke će krenuti sa rastom.

U slučaju nejasnoća ili Vam je pri cijepljenju potrebna pomoć, obratite se za pomoć savjetnicima Uprave za stručnu podršku u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede.

IZVOR: https://www.savjetodavna.hr/ (Marija Petir mag. ing. agr.)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZimski pregled jabučastog voća na štetnike
Sljedeći članakTa divna divlja stvorenja
Avatar
Savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika. Od svog osnutka 1991. godine pa do danas, Savjetodavna služba) imala je nekoliko etapa u svom razvoju u kojima su provedene statusne i organizacijske promjene te prilagodba kadrovske i specijalističke strukture zaposlenih, sukladno ciljevima i reformama poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj. Osnivanje i djelatnost Službe po prvi puta u njezinoj povijesti regulirano je donošenjem Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u svibnju 2012. godine („Narodne novine“ br. 50/2012), pri čemu Služba dobiva i dvije javne ovlasti i to: provođenje stručnog nadzora u integriranoj proizvodnji, i organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nadalje, donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi krajem 2013. godine („Narodne novine“ br. 148/13), promijenjen je naziv Službe u Savjetodavna služba - javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, čime je proširena djelatnost Službe sa novim poslovima i zadaćama i javnim ovlastima u području šumarstva. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Savjetodavne službe sistematizirano je 398 radnih mjesta, trenutno je zaposleno 247 službenika. Temeljem Zakona o savjetodavnoj službi, Služba ostvaruje sredstva za rad iz državnog proračuna RH, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom i Statutom Službe. Misija Savjetodavne službe jest razvijati konkurentna i napredna poljoprivredna gospodarstava i subjekte u ribarstvu i šumarstvu kroz informiranje, savjetovanje i obrazovanje, uz poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse te očuvanje ruralnog prostora njegujući tradiciju i običaje.