I u divljini i u vrtovima susreću se uglavnom nezahtjevna skromna drvca. Osim domaćih vrsta divljeg voća, postoje i brojna koja nisu podrijetlom iz ovog podneblja, ali svejedno dobro uspijevaju. Kao primjere treba spomenuti murvu (dud), trešnjoliku šljivu ili aroniju. One proširuju ukusnu raznolikost divljih voćnih vrsta, a zbog njihovih visokovrijednih sastojaka i brojnih mogućnosti upotrebe i pripreme bilo bi poželjno da su bolje poznate.

Pa ipak, ne isplati se isključivo zbog plodova posaditi ovaj ili onaj grm, jer svaki od njih ima i svoju ukrasnu vrijednost. Grmovi vučjeg trna puni plodova prekrasan su ukras svakog vrta. Drijen i japanska dunja raduju nas svojim ranim i atraktivnim cvjetovima. Bazga dolazi u šarenolisnim ili crvenolisnim sortama, amerala ili aronika nudi raskošnu narančastocrvenu obojenost jeseni.

Penjačice poput mini-kivike (Actinidia arguta) ili shizandra (Schisandra chinensis) su drvca s plodovima i cvjetovima, a služe i za ukrašavanje pergola ili zidova. Vučji trn ili obična žutika osim toga mogu rasti u obliku neprobojne zaštitne živice. U nekim predjelima karakteristične su za dvorišta mušmula, dud i oskoruša.

Mnoge su divlje voćke pašnjak za pčele, predstavljaju hranu i mjesto za gnijezda brojnim ptičjim vrstama i nude hranu i utočište mnogim malim sisavcima.

U pravom smislu pod divljim voćkama podrazumijevaju se samo vrste divljeg raslinja koje se nikako ili jedva obrađuje, a čiji se plodovi skupljaju i upotrebljavaju.No postoje i vrste koje su probirom i uzgojem dale sorte voćaka koje rode jestive plodove za upotrebu.

Pojedine vrste divljih voćaka daju slasne plodove i mogu se koristiti sirovi, dok su druge sirove neupotrebljive ili čak lagano otrovne, primjerice bazga. Te su vrste upotrebljive tek nakon termičke obrade, odnosno zagrijavanja. Mušmule ili bobice trnine mogu se koristiti sirove tek nakon prvih mrazova.

Kesten (Castanea sativa)

Jestivi kesten prikladan je samo za vrlo velike voćnjake. Pun okus i aroma kestena razvijaju se tek kuhanjem tijekom petnaestak minuta. Kora i ljuska moraju se ukloniti. Nakon pečenja kora se lako uklanja. Sorte velikih plodova su Ecker, Maron de Lyon i Noire de Precose.

Murva, dud (Morus)

Djelomice ucjepkani listovi duda ujesen pružaju narančastožuti vatromet. Plodovi bijelog duda (Morus alba) jestivi su sirovi, slatkastog su, ali pomalo bljutavog okusa. Crvenoljubičasti plodovi crnog duda (Morus nigra) aromatična su, slatkasto-kiselkastog okusa. Jedu se sirovi i sušeni, ali i prerađeni u marmeladu, žele ili vino. Postoje sorte sa do 6 cm dugačkim plodovima, poput Black Tabora ili Wellingtona.

Merala, aronika (Amelan chier)

Aronike ubrane s grma slasne su bobice. Od njih se mogu pripremati i sok, kaša, vino ili marmelada (osobito miješana, kojoj daje lijepu boju). Ukrasnu vrijednost sim travanjskih i svibanjskih cvjetova daje joj i divna obojenost raznih vrsta ujesen. Među najomiljenijim jestivim vrstama su lanchier lamarckii, Amelanchier ovalis i sorta Ballerina

 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakŠipak – hrana i lijek za perad
Sljedeći članakPripravljanje pršuta u kućanstvu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.