Obična dunja (dunja, lat. Cydonia oblonga) je jedina vrsta roda dunja (Cydonia), porodica Rosaceae. Njeno botaničko ime potječe od grčkog grada Kydonia na sjeverozapadu otoka Krete. U Armeniji i Iranu dunja se može naći u prirodi. Dunja potječe s Kavkaza, odakle je prenesena u Perziju i Grčku. Poznata je već 4000 godina. U starom Egiptu i Rimu smatrali su je ljekovitom. To je i potvrđeno u mnogobrojnim istraživanjima. U Francusku dolazi u 9. stoljeću odakle se širi u druge zemlje.

Cvjetovi i plodovi su dekorativni pa je to uz ljekovitost još jedan razlog da se dunja uzgaja svuda gdje za nju postoje pogodni uvjeti.

Postoje samooplodne, djelomično samooplodne i stranooplodne sorte pa je nabavljajući sadnice važno znati sortu kako se ne bi dogodilo da stablo obilno cvate, a slabo rađa ili da plodova uopće nema.

Kultivira se najčešće u vinogradarskom okruženju

Stablo dunje je 4 do 6 m visoko drvo koje se može naći u Aziji i Europi. Cvjeta u svibnju i lipnju i ima bijele do ružičaste cvjetove. Latice cvjetova su duge između 2 i 5 cm. Buduči da bolje uspijeva u toplijim predjelima, kultivira se najčešće u vinogradarskom okruženju.

Plod dunje je sličan plodu jabuke ili kruške (odakle i potječu dvije sorte dunje; jabukolika i kruškolika). Od dunja je moguća priprema kompota, želea, kao i sokova. Plod dunje sadrži vrlo mnogo vitamina C, zatim kalij, natrij, cink, željezo, bakar, mangan, pektin i druge organske i anorganske kiseline. Sjeme dunje sadrži različite sluzi, ulja kao i otrovni cijanid glikozid.

Sjeme dunje

Od dunja je moguća priprema kompota, želea, kao i sokova

Dunja spada u grupu jabučastih voćnih vrsta. Uzgaja se na terenima do 800 metara nadmorske visine. Za rast i kvalitetnu rodnost dunja zahtijeva plodna i rastresita tla sa sadržajem humusa od 3-5 % i pH vrijednosti zemljišta od 5,0-6,2. Tla sa većim sadržajem kalcija treba izbjegavati za podizanje zasada, jer vrlo često dolazi do pojave kloroze ili žutila lišća na ovakvim terenima.

Bolje podnosi sušu od ostalog jabučastog voća

Dunja bolje podnosi sušu od ostalog jabučastog voća, ali je vrlo osjetljiva na preveliku vlažnost zemljišta i visoku razinu podzemnih voda, jer suvišak vode u tlu, ako potraje duže vremensko razdoblje, može dovesti do gušenja korijenovog sustava. Dunja cvjeta kasno, tako da je opasnost od smrzavanja cvjetova i šteta koje izazivaju kasni proljetni mrazevi manje izražena nego kod drugih voćnih vrsta. Cvijet je krupan, bijele boje, tako da dunja u cvatu izgleda vrlo dekorativno.

Dunja se može cijepiti na sve tipove dunja koje se inače rabe kao vegetativne podloge za krušku. Veće značenje imaju dunja MA, MC i BA 29. Dunja MA se još zove Anžerska dunja, a BA 29 Provansalska dunja. S njima dunja ima izvrsnu podudarnost, no može se uzgajati samo na dobrim tlima koja nemaju puno fiziološki aktivnog vapna. Na suhim i pjeskovitim tlima s puno vapna mogu se rabiti sjemenjaci bijeloga gloga jer dunja s njime ima dobru podudarnost i životni vijek dulji od 50 godina.

Slika 7. Dunja rađa na kratkim jednogodišnjim izbojcima koji rastu na dvogodišnjim ili starijim granama, slično kao mušmula i oskoruša, Izvor www.plantea.com.hr

Od uzgojnih oblika, za dunju se preporučuju obična ili popravljena piramida, palmeta s kosim granama, pa čak i vretenasti grm. Dunja rađa na kratkim jednogodišnjim izbojcima koji rastu na dvogodišnjim ili starijim granama, slično kao mušmula i oskoruša. Rodni pup je mješoviti pup iz kojeg se razvija mladica koja na vrhu najčešće ima samo jedan cvijet. Dunja često počne rađati već u drugoj godini nakon sadnje, zbog čega se izbjegava svako nepotrebno skraćivanje izbojaka. Ima izraženu dominaciju vrha pa je rana izolacija vrhova izbojaka obavezna ako želimo imati lijepo oblikovanu i dobro obraslu krošnju. Rezidba u mirovanju uglavnom je dovoljna za dunju. Dunja je jako osjetljiva na bakterijsku palež i moniliju cvijeta na šta treba dosta paziti prilikom uzgoja.

Sorte dunje

Leskovačka

Potječe iz Srbije, više se uzgaja nego Vranjska. Bere se u drugoj polovici listopada. Srednje je bujnosti i visoke rodnosti. Plod je krupan do vrlo krupan (200–500 g), okruglog oblika, limun žute boje u punoj zrelosti. Ugodne arome i okusa. Ima malo kamenih stanica. Osjetljiva na viruse. Djelomično samooplodna, oprašivač je Vranjska.

Leskovačka

Vranjska

Bere se u drugoj polovini listopada. Vrlo bujna, dobre rodnosti. Plod je vrlo krupan, teži više od 400 g, s primjercima i do 1.500 g. Jako mirisna sorta. Oblik ploda je kruškolik, površina ploda je neravna. Ima više kamenih stanica od Leskovačke. Osjetljivija na bolesti i štetnike od Leskovačke. Samooplodna je.

Vranjska

Champion

Sorta porijeklom iz SAD. Sazrijeva u drugoj polovini listopada. Bujno stablo, visoka rodnost. Plod je vrlo krupan, kruškastog oblika. Za oprašivanje u voćnjaku s njom se sadi Leskovačka.

Champion

Morava

Morava je novija sorta stvorena u Institutu za voćarstvo u Čačku. Zrije početkom listopada, plod je okruglastog oblika prosječne mase 350 grama. Rađa redovno i obilno.

Morava

Asenica

Asenica je bugarska sorta, dobre rodnosti. Plod je kruškolikog oblika prosječne težine oko 400 grama.

Asenica

Trijumf

Trijumf je također bugarska sorta. Stablo je umjerene bujnosti, plod je okruglog oblika, prosječne mase oko 350 grama. Zrije krajem listopada.

Trijumf

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKrumpirova zlatica – najvažniji štetnik krumpira
Sljedeći članakKoliko su učinkovita sredstva za zaštitu bilja?
Nino Ivančan, dipl. ing. agr.
Autor je diplomirao 2008. g na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Radi na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Honorarno piše članke voćarsko vinogradarske tematike. RADNO ISKUSTVO 1996. – 2014. Rad na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Također 16-godišnje iskustvo na agrotehničkim zahvatima navedenih kultura, korištenju i održavanju mehanizacije, poslovima kemijske i biološke zaštite, na planiranju i održavanju vv nasada, drvenastih i ukrasnih kultura te zelenih površina, na planiranju i održavanju kultura u zaštićenim prostorima, na biotehnološkim procesima prerade vv kultura, enološkim i enokemijskim zahvatima prilikom prerade i dozrijevanja vina, te analizama vina. Također 16-godišnje iskustvo davanja konzultacija iz pedoloških analiza, kemijskih analiza te primjena meliorativne gnojidbe, fertirigacije i folijarne aplikacije hraniva na osnovi toga, korištenja prognostičkih modela meteoroloških podataka, CDA uređaja za dijagnosticiranje i predviđanje bolesti i štetnika, savjetovanja prilikom izrada agroekoloških studija. 2004. Službovanje u Uredu državne uprave u Zagrebačkoj Županiji, Ispostava Zaprešić, u Uredu za gospodarstvo na poslovima poljoprivredne administracije. 2006. – Honorarni rad u Glasniku Zaštite Bilja, Vinogradarskom portalu Voćarskom portalu koji obuhvaća pisanje članaka i preporuka zaštite bilja, odgovore na pitanja preko foruma i e-maila portala. 2012. – Honorarni rad u Gospodarskom Listu na pisanju članaka voćarsko vinogradarske tematike.