Boskova tikvica
(Boskova bočica – Beurré Bosc)
Sorta je podrijetlom iz Francuske, gdje je nađena davne 1790., a održala se u proizvodnji zbog niza dobrih bioloških i gospodarskih svojstava sve do danas. Pronašao ju je M. Madiot, koji je plemke poslao u botanički vrt u Pariz tadašnjem direktoru Boscu, po kome je dobila ime. Drugi navode da ju je uzgojio Vam Mons u Belgiji. Vrlo je kvalitetna jesenska sorta, koja se u nas odavno proširila. Odlikuje se redovitom i obilnom rodnošću, pa je poslije Drugoga svjetskog rata uvrštena u nove plantaže kao vodeća jesenska sorta na području sjeverozapadne Hrvatske. Naši je potrošaći poznaju i vole, pa nalazi dobru prođu na domaćem tržištu. Stoga smatramo da je i dalje treba zadržati kao vodeću jesensku sortu. Ova se sorta najviše uzgaja u Italiji, gdje je proširena pod imenom Kajzer, a u proizvodnji krušaka zauzima drugo ili treće mjesto. U ukupnoj proizvodnji krušaka na europskom području spada među sedam najproširenijih sorti. Sorta je manje proširena u Francuskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj, umjereno u Njemačkoj i Austriji, a dosta u Sloveniji, Švicarskoj, Češkoj, Mađarskoj i Bugarskoj. U SAD-u se uzgaja kao prateća sorta uz Viljamovku, za koju se pokazala kao dobar oprašivač.
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSušenje plodova smokava
Sljedeći članakFolije za pokrivanje tunela i plastenika
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.