Sponzorirani prilog

Za bogat i pun okus jagode traže dovoljno hraniva

""Crveni plodovi jagoda imat će dobar okus, ako tijekom razvoja dobivaju dovoljno organske tvari. Tla se prije sadnje pognoje visokokvalitetnim 100% organskim gnojivom biogrena. Ako gredice jagoda nisu prevelike, ili ako jagode sadimo u visoke grede ili posude, možemo upotrebiti u manjem pakiranju visokovrijedno 100% prirodno organsko gnojivo bio plantella nutrivit univerzal, obogaćeno fulvinskim i huminskim kiselinama, koje omogućava brzu dostupnost hranjiva mladim jagodama, zato ih možemo njime i redovito gnojiti cijelu vegetacijsku sezonu. Ako smo u proljeće zaboravili posaditi jagode, nije kasno učiniti to u srpnju ili rujnu. Crveni plodovi jagoda imat će dobar okus, ako tijekom razvoja dobivaju dovoljno organske tvari. Kad iskopamo rupe za sadnice, u njih stavimo dugodjelujuće organsko gnojivo. Oko posađenih sadnica stavlja se slama, pokošena trava ili piljevina, kao pokrivač tla. Nakon sadnje, jagode treba obilno zaliti. Redovno ih prihranjujemo prirodnim tekućim organskim gnojivom na osnovi morskih algi ""bio plantella vrtom, koji jača korijenski sustav, pa su plodovi čvrsti, sočni i punog ukusa. U sušnom razdoblju zalijevamo ih ujutro ustajalom vodom, i to neposredno oko područja korijena. Za pospješivanje rasta i razvoja korijena mladih sadnica, te jačanje otpornosti biljke na štetnike i bolesti samih biljaka najbolja je bio plantella ""vita, prirodni vitaminski kompleks. Primjenom ovog tekućeg gnojiva s dušikom, povrće i voćke lakše podnesu stresne situacije sušu, vjetrove, tuču…

Čuvajmo od plijesni

U proljetnim i ljetnim mjesecima zalijevanje i prihrana prvi je i najvažniji zadatak. Budući da su biljke na vrhuncu rasta, zalijevanje im je neophodno. Protiv isušivanja tla i razvoja korova vrlo će koristan biti malč. Važna je zaštita jagoda protiv plijesni i to tako da sve oštećene biljke uklanjamo, pregusto zasađene prorijedimo, a kod manje oboljelih pobrinemo se za »dezinfekciju« rana, tako da ih poprskamo prirodnim pripravkom na osnovi poljske preslice bio plantella natur-f-R, koji biljke jača i štiti pred napadom plijesni. Prskamo poslije kiše svakih 7 dana.

Zaštitimo plodove od proždrljivih puževa

Sladak okus plodova mami svakoga, no rado ih jedu i ptice i puževi. Zrele plodove od napada ptica štitimo zaštitnim mrežama, a oko gredice stavimo prirodno sredstvo bio plantella gel protiv puževa radi obrane od proždrljivih puževa. Bioplantella gel protiv puževa nanesemo oko biljke kao prepreku preko koje puž ne ide. Tijekom nanošenja gela od ključnog je značaja da je zaštitna pregrada sklopljena. Važno je, da gel nanosite uvečer nakon toplog dana, kad se puževi uvuku u svoja skrovišta.

Nakon berbe nasade jagode gnojimo i razmnožavamo

Nakon berbe temeljito pognojimo plantella specijalnim gnojivom za jagode, jer tada jagode oblikuju cvjetne pupove za iduću godinu, te im valja priskrbiti dovoljno hraniva za bogat urod u budućnosti.

Za stručne savjete zovite na (01/ 621 39 66)

""

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakIsplaćeno 1,5 milijuna kuna za još jedan IPARD projekt
Sljedeći članakIsplate lokalnim akcijskim grupama iz IPARD -a
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.