Lokalne sorte
Cosford

Sorta je porijeklom iz Velike Britanije, razvija bujna stabla i dobro i obilno rodi. Muške inflorescence cvatu srednje kasno, a ženske kasno, pa je izražena protandrija. Autosterilna je, a dobri oprašivači su sorte: Gunslebert, Dugi Španjolski i Halski div.
Srednje kasno dozrijeva. Plod je duguljasta, valjkasta oblika i srednje veličine s prosječnom masom 2,5 g, kada dozrije ispada iz omotača. Omotač je duži od ploda.
Jezgra je srednje mala, 1,3 g s dosta žilica, kod prženja se ovojnica dobro odvaja Randman jezgre iznosi 53,2 posto. Sjemenka je dobre kvalitete, a jezgre imaju višestruku namjenu.
Preporučuje se za uzgoj u kućnim vrtovima i malim komercijalnim voćnjacima.
Gunslebert
Najvjerojatnije njemačka sorta s bujnim stablima koja dobro rode. Muške i ženske inflorescence cvatu kasno. Sorte Cosford i Dugi Španjolski su dobri oprašivači.
Dozrijeva kasno. Plod je duguljasta oblika, srednje veličine, 2,7 g, a prosječno ih dolazi 3-4 u grozdu. Omotač je podjednako dug kao i plod. Ljuska je srednje tanka, prugasta, dlakava pri vrhu, havana boje. Sjemenka je srednje mala, 1,4 g s velikom zastupljenošću žilica. Perisperm se slabo odvaja pri prženju. Randman jezgre je 45,1 posto.
Budući da je to rodna stolna sorta, preporučuje se za uzgoj u kućnim vrtovima, a u manjoj mjeri i u proizvodnim voćnjacima.
Perspektivne sorte
Nocchione

Talijanska sorta, proširena u uzgoju kao prateća za oprašivanje sorte Tonda Romana. Ima bujna i dobro rodna stabla. Muške inflorescence cvatu rano a ženske kasno, pa dolazi do protandrije. Sorta je samoneoplodna, a prikladni oprašivači su Tonda Romana i Riccia di Talanico. Dozrijeva potkraj kolovoza ili početkom rujna.
Plod je srednje veličine, prosječne mase oko 2,6 g, a u grozdu prosječno dolaze po 3-4 ploda. Ljuska je svijetla, prugasta i slabo dlakava. Ovojnica ploda je tanka i duga kao i plod koji, kada dozori, lagano iz nje ispada. Prosječna masa jezgre je 1,1 g, srednje je veličine. Ovojnica sjemenke se osrednje odvaja.
Camponica
Talijanska sorta dobre bujnosti, uspravnog rasta i vrlo produktivna. Muške i ženske inflorescence cvatu vrlo rano, ali ipak muške nešto prije. Dobri oprašivači su Mortarella, Tonda Rosa, Tonda Biancha i Ricci di Talanico.
Vrijeme pupanja je srednje rano, a dozrijevanja rano. Plod je okruglast, velik, prosječne mase 3,1, polucilindrična oblika, a 3,4 ploda dolaze zajedno u grozdu. Omotač je jednako dug kao i plod, ljuska je srednje tanka, tipične boje lješnjaka, na kraju prugasta. Sjemenka je srednje velika, 1,5 g i nema žilica. Ovojnica se dobro odvaja pri prženju. Randman sjemenki iznosi oko 47 posto.
Camponica je stolna sorta, u odnosu na ostale bolje podnosi teža tla. Zbog bujnosti i rodnosti preporučuje se za uzgoj.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPriprema pašnjaka i stoke za proljetnu ispašu
Sljedeći članakUzgojni oblici voćaka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.