Mnoga stabla oraha zadnjih 10-ak godina gotovo ostaju bez plodova i lišća, a glavni su razlozi uzročnici bolesti lišća i plodova (Gnomonia, Xanthomonas) i “crvljivost” plodova zbog pojave orahove muhe (Rhagoletis completa). Visoka pojedinačna stabla uzgajana uz okućnice/vikendice gotovo je nemoguće zaštititi od uzročnika bolesti, ali na donjim granama je moguće provoditi mjere zaštite od orahove muhe metodama “masovni ulov” i/ili “privuci i ubij”! Kako se provode ove metode zaštite i koji su rezultati?

Kukci zapažaju boje, a štetne vrste koje se hrane biljem najčešće privlači zelena boja biljaka.

Kako boje djeluju na kukce?

Ipak, neke vrste kukaca privlači bijela boja (slična laticama cvijeta), pa se bijele ljepljive ploče koriste za praćenje štetnih osica u voćarstvu (Hoplocampa) (npr. šljivine osice, kruškina osica, jabučna osica). Smatra se da plava boja privlači tripse (Thrips, Frankliniella) i dlakave ružičare (Tropinota), a crvena boja privlači potkornjake (Scolytus). Štetnike uljane repice (Ceutorhynchus, Brassicogethes), lisne uši (Aphidina), voćne (octene) mušice (Drosophilidae), muhe lisnih minera (Agromyzidae), moljce minere (Microlepidoptera), “bijele mušice” ili štitaste moljce (Aleyrodina), povrtne muhe (Anthomyidae), cvrčke (Cicadina) imnoštvo drugih kukaca najviše privlači žuta boja. Nasuprot tome, neke boje odbijaju kukce, pa se smatra da plava boja smanjuje aktivnost kućne muhe, a bijela boja odbija lisne uši.

Privlačnost pojedinih boja koristi se uporabom vizualnih mamaca ili obojenih ljepljivih ploča (vrpca, traka). Stoga se u biljnom zdravstvu sve više koriste raznobojne ploče premazane nesušivim ljepilom (ili su dodatno tretirane insekticidom). Te se ploče vješaju u nasadu ili usjevu. One privlače štetnike koji ostaju zalijepljeni (ili ih dodani insekticid ubija).

Obojene ljepljive ploče se uglavnom koriste za praćenje pojave štetnika radi prognoziranja napada, određivanje potrebe i optimalnog roka suzbijanja.

U višegodišnjim nasadima (voćnjacima i vinogradima) žuta boja privlači voćne muhe (Trypetidae) i cvrčke (Cicadina), pa se u kontinentalnim regijama najviše koriste za ulov trešnjine muhe (Rhagoletis cerasi), orahove muhe (Rhagoletis completa) i američkog cvrčka (Scaphoideus titanus). Osim za praćenja populacija kod nekih se štetnih vrsta postavljanjem većeg broja takvih ploča po stablu ili jediničnu površinu može naknadno jako smanjiti zaraza plodova njihovim ličinkama (“masovni ulov”).

 Praćenje orahove muhe

Za praćenje štetnih organizama, npr. orahove muhe, vješa se manji broj žutih ljepljivih ploča na stabla ili određenu površinu (1 ploču na veće stablo ili 2 ploče/ha), dok se za njihov masovni ulov postavlja značajno veći broj ploča (vješati barem 2-10 ploča ili 20-24 ploče na površinu 100 m²). Žute ljepljive ploče se tijekom sezone postavljaju u određeno vrijeme, ovisno o biljnoj vrsti i štetnom organizmu kojeg lovimo. Ljepljive ploče su neselektivne, odnosno na njih se love brojni kukci, a ne samo štetna vrsta čiju brojnost želimo pratiti ili smanjiti.

VAŽNO: U vrijeme cvatnje voćne vrste ili vinove loze žute ljepljive ploče ne smiju biti u nasadima, jer se na njih mogu masovnije uloviti oprašivači (pčele medarice, solitarne pčele).

 Orahova muha razvija samo jednu generaciju godišnje, pa žute ploče vješamo neposredno prije nego očekujemo njihovu prvu pojavu (vidi Tablicu 1.)

Tablica 1. Dinamika ulova odraslih oblika orahove muhe (Rhagoletis completa) u središnjem dijelu Međimurja (Šenkovec) tijekom deset godina (2012.-2021.)

Godina praćenjaUlov orahove muhe na žute ljepljive pločeUkupan godišnji ulov
srpanjkolovozrujan
2012.1977437937
2013.15286326627
2014.896485742
2015.7416522261
2016.604710117
2017.19515*
2018.1416413191
2019.2328611320
2020.1719619232
2021.632341*
Najraniji ulov orahove muhe: 9.7. 2013. Najkasniji ulov orahove muhe: 23.9. 2012.;
*totalne ili djelomične štete od proljetnog smrzavanja (na praćenom stablu nije bilo plodova oraha)

„Crvljivost“ oraha

Orahova muha je uzročnik “crvljivosti” vanjske (zelene) ovojnice plodova oraha, a zadnjeg se desetljeća širi diljem naše zemlje, pa na nezaštićenim stablima čini značajne ekonomske štete. Odrasli oblici se javljaju u drugom dijelu ljeta, pa žute ljepljive ploče na stabla oraha treba vješati tijekom mjeseca srpnja (u najsjevernijim hrvatskim područjima smo najraniji ulov orahove muhe zabilježili 9. srpnja). Kod oraha žute ljepljive ploče treba redovito mijenjati svakih 10-ak dana, a svakako ih treba ostavljati na stablima sve do sredine rujna (završetak leta orahove muhe najkasnije smo zabilježili 23. rujna).

Štete od orahove muhe moguće je umanjiti vješanjem većeg broj ploča po stablu može smanjiti “crvljivosti” plodova oraha (metoda “masovni ulov” – prikladno za visoka pojedinačna stabla oraha – žute ploče vješati u donjoj trećini visine stabla). Višegodišnja iskustva primjene žutih ploča radi praćenja brojnosti odraslih oblika orahove muhe pokazuju da u Međimurju očekujemo najveću brojnost tijekom mjeseca kolovoza (vidi Tablicu 1. i Histogram 1.)

Histogram 1. Brojnost odraslih oblika orahove muhe na žutim ljepljivim pločama i atraktantom u Međimurju tijekom 2022. godine na dva lokaliteta: u ravničarskom dijelu (Šenkovec) gdje je zabilježeno proljetno smrzavanje pa nije bilo plodova na praćenom stablu (plavi stupci), te u bregovitom dijelu (Vučetinec) gdje nisu zabilježene štete od niskih proljetnih temperatura i rodnost plodova na praćenom stablu oraha bila očekivana (crveni stupci)

Zbog klimatskih promjena i sve učestalije pojave proljetnih hladnih zračnih strujanja s niskim temperaturama od 2016. godine su sve veće štete od smrzavanja u voćarstvu, a isto bilježimo i na stablima oraha. U Histogramu 1. je prikazana dinamika pojave i brojnost odraslih oblika orahove muhe tijekom ljeta 2022. godine na lokalitetu sa štetama od proljetnog smrzavanja (Šenkovec, stabla oraha bez plodova), te na mjestu gdje je rodnost stabala oraha bila očekivana (Vučetinec). Navedeni podatci pokazuju da plodovi oraha privlače najveću pažnju isključivo “tehnološkog štetnika” – orahove muhe.

Praktična iskustva usmjerenog suzbijanja orahove muhe metodom privuci i ubij

Puno bolji učinak, uz manji utrošak škropiva i smanjenje ukupne doze ili količine insekticida (naročito na stablima veće visine i volumena), postiže se kada registriranim i djelotvornim insekticidima za suzbijanje orahove muhe dodajemo biljni proteinski mamac(npr. Buminal). Proteinski mamac nema propisane karence i razvrstan je izvan skupine opasnih tvari. Ako se dodaje insekticidima može se škropivom tretirati samo donji dio krošnje. U kontroli voćnih muha (Trypetidae) poznata je tehnologija prskanja pojedinog dijela nasada (30-40 %), na sunčanoj strani smjesom atraktanta i insekticida  (biljni proteinski mamac + insekticid).

Na taj se način suzbijaju muhe prije nego odlože jaja (aplikacije započeti nakon prvih ulova muha na žute ljepljive ploče). Na pojedinačnim i velikim stablima oraha dovoljno je tretirati donje grana s južne strane uz utrošak samo 2 lit. škropiva po stablu. Broj naknadnih prskanja se ponavlja svakih 10-15-tak dana, počevši od kraja srpnja do početka ili sredine rujna. Tretiranje je moguće obaviti u večernjim satima, a zbog potencijalne opasnosti insekticida na pčele medarice, u nasadima oraha u vrijeme provođenje kemijske mjere zaštite ne smije biti cvatućeg podrasta.

Tablica 2. Iskustva zaštite stabla oraha od orahove muhe metodom “privuci i ubij” dobivena u Međimurju proteklih nekoliko sezona (prikladno za velika stabla uz okućnice – prska se svakih 10 do 14 dana od kraja mjeseca srpnja do početka rujna samo nekoliko donjih grana s južne strane)

Djelatna tvarPripravakPrimjenaDodavanje atraktanta
atraktantBuminal0,6 %
*spinosadLaser KS0,05 %Da
spinosad & atraktantSuccess Bait KS2-3 %Ne
**azadiraktinNeemAzal-T/S0,2-0,3 %Da

VAŽNO*spinosad registriran za suzbijanje jabukova savijača na orahu, ali djelotvoran i na orahovu muhu! Pripravcima na osnovi spinosada (Laser) ili azadiraktina (NeemAzal) potrebno je dodati atraktant (Buminal)(0,6 %) i prskati samo donje grane oraha s južne strane, počevši od sredine ili kraja mjeseca srpnja do početka ili sredine rujna! **azadiraktin na orahu registriran za suzbijanje lisnih uši u ekološkom uzgoju, ali djelotvoran i na muhe!

Slike 1 i 2: Mnoga nezaštićena stabla oraha već sredinom kolovoza ostaju bez lišća (zaraza uzročnicima pjegavosti i paleži lišća – Gnomonia, Xanthomonas), a “mumificirani” ostaci plodova oštećenih od orahove muhe (Rhagoletis completa) otpadaju ili ostaju na granama. Stabla koja ostaju ranije bez lišća osjetljivija su na bolesti drva (“rak”) i prijevremeno propadaju. Jesensko bijeljenje voćaka vapnom i određene mjere zaštite tijekom vegetacije bit će neophodne za opstojnost ove voćne vrste.  Snimio M.Šubić.

Prethodni članakBožićne dekoracije s prirodnim materijalima
Sljedeći članakBlagdanski jelovnik
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.