Hranidba voćaka
Problematika hranidbe i gnojidbe voćaka mnogo je složenija od problematike hranidbe i gnojidbe jednogodišnjih biljaka. Uzrok je tomu to što voćke kao višegodišnje drvenaste biljke imaju složeniji životni i godišnji ciklus. Vegetativno razmnožene voćke prolaze u životnom ciklusu kroz mladenačku dob, dob rodnosti i dob starosti. U pojedinoj dobi imaju specifične zahtjeve prema hranjivima.
Tijekom mladenačke dobi istaknut je samo vegetativni rast. U dobi rodnosti uspostavlja se sklad između vegetativnoga i generativnog (rodnosti) rasta. Dob starosti označuje opadanje snage rasta i rodnosti. U razdoblju vegetacije vegetativni i generativni organi prolaze kroz fenofaze. One odražavaju specifične zahtjeve voćaka prema količini pojedinih biogenih elemenata i omjeru među njima. U doba vegetacije voćke traže velike količine hranjiva za rast vegetativnih i generativnih organa.
Tijekom razdoblja mirovanja vegetacije, korijenova mreža ne obustavlja rast i fiziološku aktivnost, pa se crpe hranjiva iz tla i stvaraju rezerve, jer ih nadzemni dio odmah ne troši već tek na početku razdoblja vegetacije. Korijen ima sposobnost tvoriti rezerve samo određenih hranjivih tvari.
Osnovna je razlika između jednogodišnjih biljaka i voćaka u tome što jednogodišnje biljke, nemaju rezervnih hranjivih tvari. Osim u početku rasta u sjemenu, odnosno endospermu. Višegodišnje drvenaste biljke imaju rezervna hraniva u tkivima. Najviše u deblu, debljim skeletnim granama i korijenovoj mreži, posebice u skeletnom korijenju. Zbog toga je kod jednogodišnjih biljaka potrebno osigurati kontinuirano pritjecanje hranjiva iz tla i njihovu tvorbu fotosintezom u nadzemnom dijelu, što stoji u čvrstoj međuovisnosti.
Nasuprot tome, voćke na kraju razdoblja vegetacije, prije odbacivanja lišća, prebacuju veći dio hranjivih tvari iz lišća u grane, a potom lišće otpada.
Kada rezervna hranjiva ujesen iz nadzemnog dijela dospiju u korijenovu mrežu, tada počinje intenzivan rast korijenove mreže. Također ovećanje apsorpcijske površine, apsorpcija i nakupljanje hranjiva. Dva glavna vala rasta korijena zbivaju se ujesen, nakon završetka vegetacije i u proljeće, prije početka vegetacije. Dakako, korijen raste i prima hranjiva iz tla i tijekom razdoblja vegetacije, a posebice vodu i one biogene elemente koji se moraju primati u kontinuitetu, tj. bez zastoja. Uglavnom su to mikrobiogeni elementi (željezo, mangan, cink, bor, itd.) i neki makroelementi (kalij, kalcij, itd.).
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)
