Hranidba voćaka

Problematika hranidbe i gnojidbe voćaka mnogo je složenija od problematike hranidbe i gnojidbe jednogodišnjih biljaka. Uzrok je tomu to što voćke kao višegodišnje drvenaste biljke imaju složeniji životni i godišnji ciklus. Vegetativno razmnožene voćke prolaze u životnom ciklusu kroz mladenačku dob, dob rodnosti i dob starosti. U pojedinoj dobi imaju specifične zahtjeve prema hranjivima.

Tijekom mladenačke dobi istaknut je samo vegetativni rast. U dobi rodnosti uspostavlja se sklad između vegetativnoga i generativnog (rodnosti) rasta. Dob starosti označuje opadanje snage rasta i rodnosti. U razdoblju vegetacije vegetativni i generativni organi prolaze kroz fenofaze. One odražavaju specifične zahtjeve voćaka prema količini pojedinih biogenih elemenata i omjeru među njima. U doba vegetacije voćke traže velike količine hranjiva za rast vegetativnih i generativnih organa.

Tijekom razdoblja mirovanja vegetacije, korijenova mreža ne obustavlja rast i fiziološku aktivnost, pa se crpe hranjiva iz tla i stvaraju rezerve, jer ih nadzemni dio odmah ne troši već tek na početku razdoblja vegetacije. Korijen ima sposobnost tvoriti rezerve samo određenih hranjivih tvari.

Osnovna je razlika između jednogodišnjih biljaka i voćaka u tome što jednogodišnje biljke, nemaju rezervnih hranjivih tvari. Osim u početku rasta u sjemenu, odnosno endospermu. Višegodišnje drvenaste biljke imaju rezervna hraniva u tkivima. Najviše u deblu, debljim skeletnim granama i korijenovoj mreži, posebice u skeletnom korijenju. Zbog toga je kod jednogodišnjih biljaka potrebno osigurati kontinuirano pritjecanje hranjiva iz tla i njihovu tvorbu fotosintezom u nadzemnom dijelu, što stoji u čvrstoj međuovisnosti.

Nasuprot tome, voćke na kraju razdoblja vegetacije, prije odbacivanja lišća, prebacuju veći dio hranjivih tvari iz lišća u grane, a potom lišće otpada.

Kada rezervna hranjiva ujesen iz nadzemnog dijela dospiju u korijenovu mrežu, tada počinje intenzivan rast korijenove mreže. Također ovećanje apsorpcijske površine, apsorpcija i nakupljanje hranjiva. Dva glavna vala rasta korijena zbivaju se ujesen, nakon završetka vegetacije i u proljeće, prije početka vegetacije. Dakako, korijen raste i prima hranjiva iz tla i tijekom razdoblja vegetacije, a posebice vodu i one biogene elemente koji se moraju primati u kontinuitetu, tj. bez zastoja. Uglavnom su to mikrobiogeni elementi (željezo, mangan, cink, bor, itd.) i neki makroelementi (kalij, kalcij, itd.).

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakNe upotrebljavajte pljesnivi kukuruz
Sljedeći članakBranje i konzerviranje gljiva
Vrganjevke – česte i ukusne gljive
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.