U redakciju Gospodarskog lista stižu često upiti naših pretplatnika o pojedinim sortama voća, stoga smo odlučili predstaviti zanimljive sorte raznih vrsta voća u našem malom leksikonu sorata, a mnoge od njih mogu se naći i u rasadnicima i vrtnim centrima u Hrvatskoj. U sljedećih nekoliko nastavaka i brojeva Gospodarskog lista navest ćemo novije i manje poznate sorte jabuka. Možda se i vi odlučite odabrati i posaditi neku od njih?

Postoji između 25 i vrsta roda jabuka (Malus sp.) i više od 10000 sorata domaće jabuke. Jabuka je voćna vrsta koja ima najveću svjetsku proizvodnju (oko 90 milijuna t/god), a prema prognozama očekuje se da će se proizvodnja povećavati po 2% godišnje do 2025. Najveći potrošači jabuke su Kinezi, s čak 48% svjetske potrošnje jabuke. Jabuka je temelj voćarske proizvodnje i služi kao osnovica za usporedbu isplativosti uzgoja drugih voćaka. Njezini plodovi dozrijevaju od najranijeg ljeta sve do zime. Plodovi zimskih sorata jabuka najcjenjeniji su, jer dosežu najbolju kakvoću, a i sezona potrošnje im je zimi kad nema velikog izbora drugih vrsta voća. Kožica ploda jabuke je obično crvena, često i žuta, zelena, ružičasta ili smeđa, mada postoje i brojne sorte s dvobojnim ili trobojnim plodovima. Meso ploda dok je svježe obično je svijetlo žute ili bijele boje, a poznati su varijeteti s ružičastim, crvenim i žutim mesom.

Porijeklo jabuka crvenog mesa

SAČUVAJMO STARE SORTE VOĆA „CERNIK 2019“

Sorte

Poboljšana svojstva

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 3/2019

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZakon o vinu ide u Sabor
Sljedeći članakNjam kocke
Nino Ivančan, dipl. ing. agr.
Autor je diplomirao 2008. g na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Radi na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Honorarno piše članke voćarsko vinogradarske tematike. RADNO ISKUSTVO 1996. – 2014. Rad na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Također 16-godišnje iskustvo na agrotehničkim zahvatima navedenih kultura, korištenju i održavanju mehanizacije, poslovima kemijske i biološke zaštite, na planiranju i održavanju vv nasada, drvenastih i ukrasnih kultura te zelenih površina, na planiranju i održavanju kultura u zaštićenim prostorima, na biotehnološkim procesima prerade vv kultura, enološkim i enokemijskim zahvatima prilikom prerade i dozrijevanja vina, te analizama vina. Također 16-godišnje iskustvo davanja konzultacija iz pedoloških analiza, kemijskih analiza te primjena meliorativne gnojidbe, fertirigacije i folijarne aplikacije hraniva na osnovi toga, korištenja prognostičkih modela meteoroloških podataka, CDA uređaja za dijagnosticiranje i predviđanje bolesti i štetnika, savjetovanja prilikom izrada agroekoloških studija. 2004. Službovanje u Uredu državne uprave u Zagrebačkoj Županiji, Ispostava Zaprešić, u Uredu za gospodarstvo na poslovima poljoprivredne administracije. 2006. – Honorarni rad u Glasniku Zaštite Bilja, Vinogradarskom portalu Voćarskom portalu koji obuhvaća pisanje članaka i preporuka zaštite bilja, odgovore na pitanja preko foruma i e-maila portala. 2012. – Honorarni rad u Gospodarskom Listu na pisanju članaka voćarsko vinogradarske tematike.