Njam kocke. Preukusne kocke sa sočnim biskvitom premazanim marmeladom od marelice i nježnom kremom poslužiti će kao as iz rukava za svaku prigodu.

Tijesto:

5 jaja, 20 dag šećera, 1,25 dcl ulja, 14 dag oštrog brašna, ½ praška za pecivo, 5 dag kakaa, 1 žličica cimeta, marmelada od marelice,

Krema:

6 dcl vrhnja za šlag, 6 listova želetine ili 1 paketić, 2 žlice šećera, 6 žlica vode,

Glazura: 5 dag margarina, 7 dag čokolade

Priprema tijesta: Umutiti žumanjke sa šećerom, dodati ulje, brašno pomiješano s praškom za pecivo, kakaom i cimetom. Na kraju ručno umiješati snijeg od bjelanjaka. Ispeći, hladno prerezati pa jednu polovicu biskvita premazati marmeladom od marelice.

Priprema kreme: Nabubrenu želatinu, šećer i vodu otopiti na laganoj vatri, dodati u tučeno vrhnje i premazati po biskvitu s marmeladom. Na kremu staviti drugi dio biskvita.

Priprema glazure: Margarin i čokoladu otopiti na laganoj vatri i preliti preko kolača.

Recept iz knjige „Moji najbolji kolači 2“

Prethodni članakJabuke crvenog mesa
Sljedeći članakEdukacije poljoprivrednika o Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2019. godinu.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.