Sve do kraja 20. stoljeća, orah (Juglans regia L.), je kao voćna vrsta u stručnoj i popularnoj literaturi slovio kao nezahtjevna voćna vrsta, posebno po pitanju pomotehnike i zaštite od bolesti i štetnika. Ova činjenica je vjerojatno bila jedan od čimbenika povećanog interesa za sadnjom nasada oraha u RH.
Međutim, posljednjih nekoliko godina sve više voćara u istočnoj Hrvatskoj prijavljuje štete od jabukovog savijača (Cydia pomonella L.), koje se manifestiraju kao „crvljivost jezgre“ ploda oraha. Preliminarna istraživanja u 2023. i 2024. godini na području istočne Hrvatske, pokazuju kako je stupanj zaraze (oštećenja) plodova oraha u pojedinim nasadima varirao u rasponu od 2 – 10%. Kako su voćarima u RH evidentne očite klimatske promjene i naglo širenje bolesti i štetnika, postoji realna opasnost kako bi jabukov savijač u nadolazećim godinama, mogao postati gospodarski značajan (tehnološki) štetnik oraha.
Jabukov savijač polifagni je štetnik koji napada jezgričavo i koštićavo voće uključujući i divlje voćne vrste. Glavni je tehnološki štetnik jabuke, kruške i dunje. Podrijetlo jabukovog savijača je istočno sredozemlje iz kojega se proširio po cijelom svijetu. Odrasli oblik (imago) jabukovog savijača, mali je noćni leptir koji pripada porodici Torticidae (savijači, moljci). Njegove gusjenice stadij kukuljenja i preobrazbe prolaze u savijenom lišću po čemu su leptiri iz ove porodice i dobili naziv. Štete na plodovima oraha prave gusjenice koje svojom ishranom buše plodove („crvljivost“), čime plodovi gube uporabnu vrijednost.
Morfološke osobine i biološki ciklus štetnika
Jabukov savijač je noćni leptir duljine tijela oko 10 mm i rasponom krila od 15-22 mm. Osnovna boja leptira je tamnosivo-smeđa a tekstura krila podsjeća na boju hrapave kore. Leptiri najintenzivnije lete predvečer (30-60 minuta nakon zalaska sunca) i kada je temperatura zraka iznad 15 °C. Jaja jabukovog savijača su spljoštena, ovalnog oblika i vrlo sitna (promjera 1,0 mm) a oblikom podsjećaju na ovalni prozirni štitić. Gusjenica jabukovog savijača je u početku bijelo-žute boje sa smeđom glavom. Ona u kasnijim fazama razvoja prelazi u karakterističnu ružičasto-crvenu (Slika 1.). Odrasla gusjenica naraste u dužinu do 20 mm.
Početak leta prve (prezimljujuće), generacije leptira u klimatskim uvjetima istočne Hrvatske, obično se poklapa s početkom listanja i cvatnje ranih sorti oraha ili nakon cvatnje jabuke i traje do kraja lipnja. Nakon kraće pauze, javlja se druga generacija savijača čiji let i polaganje jaja traje od sredine srpnja do sredine kolovoza. Nakon toga se javlja i treća generacija koja može letjeti u povoljnim uvjetima i do kraja rujna. Nakon parenja, ženke polažu oko 30-60 jaja pojedinačno na lišće ili u blizini zametnutog ploda oraha.
Nakon što se gusjenica ispili iz jajeta, kratko vrijeme se zadržava na listu ili plodu. Zatim se ubušuje u plod oraha u blizini peteljke. Kako se na stablu oraha može najčešće pronaći plodove u paru, na mjestu dodira dva ploda mogu se uočiti ekskrementi gusjenice što je vrlo karakterističan simptom napada jabukovog savijača (Slika 2.). Ranije zaraženi plodovi oraha poradi oštećenja sjemenjače, otpadaju sa stabla već tijekom ranog ljeta (lipanj). Plodovi zaraženi sredinom ljeta (srpanj-kolovoz), ostaju na stablu sve do berbe.
U početnim stadijima razvoja gusjenica se hrani zelenom lupinom ploda u kojoj pravi nepravilne hodnike. Oni su ispunjeni grizotinama crne boje. Nakon nekog vremena gusjenica se kreće prema mjestu gdje se nalazi šav ljuske. U blizini peteljke ubušuje se sve do jezgre ploda. Pojedine gusjenice mogu oštetiti i više plodova prelazeći s jednog ploda na drugi. Gusjenice treće generacije napuštaju plod i spuštaju se po paučinastom koncu u blizinu debla. Tamo ispod ispucale kore debla ili u ostacima kore i suhom lišću zapredaju bjeličasti zapredak gdje prezimljuju (Slika 3.).
Metode zaštite
Uspješna i održiva zaštita oraha od jabukovog savijača trebala bi se kao i kod zaštite jabuke, temeljiti na monitoringu leta leptira. U razvijenom svijetu postoji nekoliko metoda zaštite oraha (kemijske, biološke i biotehničke), koje bi se radi veće učinkovitosti trebale kombinirati.
Prema iskustvima zaštite oraha u SAD (Kalifornija), najbolje rezultate je pokazala kombinacija korištenja metode konfuzije i insekticidnih tretmana uz redovito praćenje leta leptira pomoću feromonskih lovki. Feromonske lovke koriste se za određivanje početka leta pojedine generacije leptira, intenziteta zaraze te procjene učinkovitosti pojedinih primijenjenih mjera.
Tablica 1. Insekticidi registrirani u zaštiti oraha prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS) na dan 10.10.2024. (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/)
Pripravak | Aktivna tvar | Registriran za štetnika | Napomena |
LASER | Spinosad | Jabukov savijač (Cydia pomonella) | Ekološki pripravak |
CARPOVIRUSINE EVO 2 | Cydia pomonella Granulovirus | Jabukov savijač (Cydia pomonella) | Ekološki pripravak |
DECIS 100 EC | Deltametrin | Jabukov savijač (Cydia pomonella) Kestenov savijač (Cydia splendana) Lisne uši (Hyalopterus spp.) Pistacijeva osica (Eurytoma plotnikovi) | 100 g/l aktivne tvari |
SCATTO | Jabukov savijač (Cydia pomonella) Kestenov savijač (Cydia splendana) Lisne uši (Hyalopterus spp.) | 25 g/l aktivne tvari | |
ROTOR SUPER | |||
DEMETRINA 25 EC | |||
DELTAGRI | |||
MOVENTO | Spirotetramat | Lisne uši (Aphididae) Štitaste uši (Coccoidea) | Sistemik |
CORAGEN 20 SC | Klorantraniliprol | Jabukov savijač (Cydia pomonella) | |
VOLIAM | BBCH 73-81 | ||
SHENZI 200 SC | BBCH 73-81 | ||
AFFIRM OPTI | Emamektin benzoat | Jabukov savijač (Cydia pomonella) |
Kemijske mjere zaštite usmjerene su prvenstveno na suzbijanje položenih jaja ili ličinki nakon izlaska iz jaja, a prije ubušivanja ličinki u plod oraha. Termini za početak tretmana utvrđuju se temeljem praćenja populacije štetnika pomoću feromonskih lovki i izračunavanjem suma efektivnih temperatura. Popis registriranih insekticida u RH naveden je u tablici 1.
Od bioloških i biotehničkih metoda u ekološkim nasadima oraha u svijetu, koristi se kombinacija metode konfuzije štetnika uz postavljanje dispenzora (ISOMATE C TT, RAK 3) i suzbijanja jabukovog savijača insekticidnim pripravcima koji su registrirani u ekološkoj proizvodnji (Laser – spinosad, Madex, Granupom, Carpovirusine Evo 2 – Cydia pomonella Granulovirus, Dipel DF – Bacillus thuringiensis subsp. kurstaki), kao i pripravci na bazi mineralnih, biljnih i eteričnih ulja. Međutim, u RH u zaštiti oraha od jabukovog savijača registrirani su samo Laser i Carpovirusine Evo 2. Nadalje na tržištu RH dostupni su dispenzori za metodu konfuzije jabukovog savijača – ISOMATE C TT, RAK 3. Prema FIS-u na dan 05.10.2024., ovi dispenzori nisu registrirani za korištenje u nasadima oraha. Dispenzori se postavljaju prema uputi proizvođača (500 dispenzora/ha) na grane u gornjoj trećini krošnje, izbjegavajući izravno izlaganje suncu.
Odluka o metodama koje će se primijeniti u konvencionalnim/integriranim nasadima na početku vegetacijske sezone, ovisi o stupnju zaraze plodova u tekućoj ili iz prethodne vegetacijske sezone. Stupanj zaraze utvrđuje se u nasadima na način da se izvrši pregled 1.000 plodova oraha s 50 stabala (20 plodova po stablu), na prisutnost ekskremenata (grizotina) na plodovima. Ako su štete u berbi iz prethodne vegetacijske sezone bile veće od 4%, metoda konfuzije neće biti dovoljna te je nasad potrebno zaštititi insekticidnim tretmanima.
Posljednjih nekoliko godina u svrhu monitoringa leta jabukovog savijača koriste se i najsuvremenije metode. U trajnim nasadima postavljaju se elektronske lovke koje uz pomoć instalirane kamere i primjene umjetne inteligencije (AI), mogu nakon ulova detektirati ciljane štetnike i njihovu brojnost (Slika 4.). Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, postavila je u trajnim nasadima voćnih vrsta tijekom 2023. godine, 180 elektronskih lovki kojima se vrši monitoring leta najvažnijih štetnika voća i vinove loze. Podaci o ulovima očitavaju se daljinskim putem (iz ureda) uz korištenje računala ili mobilnog telefona uz pripadajući softver. Ovim sustavom monitoringa pokriven je cjelokupni teritorij RH a sustav je trenutno u testnoj fazi.
Izvor i foto: Ministarstvo poljoprivrede