Kad i čime suzbijati kovrčavost lišća breskve?

Prema mnogogodišnjim iskustvima procjenjujemo vrlo veliku opasnost od primarnih zaraza uzročnicima bolesti roda Taphrina (breskve, nektarine, šljive) ako od otvaranja pupova do početka cvatnje padaju iznadprosječne količine kiše (npr. više od 100 mm).

Praksa i pokusi iz ranijih sezona dokazuje da najjače zaraze lišća bresaka i nektarina uzročnikom kovrčavosti lišća bilježimo kad u kontinentalnom dijelu naše zemlje tijekom mjeseca ožujka padne barem 60 ili više mm kiše kroz 10-ak kišnih dana. Tada samo jedna ili dvije mjere zaštite tada ne daju željene rezultate.

Primarne zaraze osjetljivih voćaka su moguće u razdoblju od početka bubrenja pupova do pojave zelenog lisnog vrška. Odnosno, sve do otvaranja prvih cvjetova bresaka i nektarina. Zaraza lišća na slabije zaštićenim breskvama i nektarinama uzročnikom kovrčavosti će biti veća ako u navedenom kritičnom razdoblju bilježimo više oborina i duže zadržavanje vlage u krošnjama.

Najčešća bolest breskve i nektarine

S klimatskom promjenama od početka novog milenija često smo vidjeli značajne zaraze uzročnikom kovrčavosti lišća; najčešće bolesti breskve, koja još jače napada i nektarine. U svijetu su zabilježeni značajni ekonomski gubici uroda bresaka (50 %) zbog pojave i razvoja kovrčavosti lišća. Poznate su i neizravne štete od kovrčavosti zbog regeneracije izgubljenog lišća. Pritom gubitak rezervne hrane negativno utječe na formiranje cvjetnih pupova i slabije “dozrijevanje” mladica. Praktičari posljedice takvih štete svode na hladnoću, a pritom zanemaruju intenzitet prošlogodišnjeg razvoja bolesti. Jača i uzastopna pojava kovrčavosti lišća nakon nekoliko godina uzrokuje sušenje i propadanje voćaka. Simptomi kovrčavosti lišća su tipični, lako se prepoznaju, a među laicima se mogu poistovjetiti s pojavom breskvine uši uvijalice (smotalice).

Završetkom listanja pojedino lišće nema normalan izgled. Mijenjaju oblik, te postaju nakovrčani, mjehurasti, zadebljani i hipertrofirani. Često su veći od zdravog lišća i lako se lome. Ovisno o biljnoj vrsti i sorti nakovrčani dijelovi mijenjaju boju u zeleno-bijelu ili crvenkastu. Tako opisane karakteristične promjene postaju vidljive približno 14 dana nakon pojave zelenog vrha iz pupova. Inficirano je lišće vrlo uočljivo tijekom proljetnih mjeseci (travanj, svibanj).

Plojka lista je inficirana djelomično ili potpuno. Ubrzo se na donjoj strani hipertrofiranog dijela razvije lagana bijela prevlaka. Nakon toga se zaraženo lišće osuši i otpada. Ovisno o raspoloživim oborinama (navodnjavanju) i ishranjenosti, tijekom ljetnih mjeseci voćke naknadno regeneriraju “tafrinom” uništenu lisnu površinu. Zbog defolijacije otpada većina zametnutih plodova, a gubitak lišća još može uzrokovati štete na mladicama od jače sunčane radijacije. Osim na lišću, brojni autori opisuju štetne posljedice od uzročnika kovrčavosti na izdancima te plodovima breskve i nektarine.

U Italiji su opisane štete od kovrčavosti na cvjetovima koji nakon infekcije deformiraju i obično otpadaju prije pojave simptoma. Na pojavu kovrčavosti bitno utječe osjetljivost ili tolerantnost sorata breskve i nektarine. Prema ranije uvriježenim spoznajama nektarine su jače zaražene od bresaka. Sorte bresaka bijele boje mesa ploda su manje napadnute nego sorte žutog mezokarpa. Rane i ranije sorte bresaka se zbog brzog listanja također smatraju relativno otporne.

Budući za naše klimatske uvjete nemamo sigurnih podataka o tolerantnosti ili osjetljivosti sorata na kovrčavost lišća; preporučuje se redovita preventivnu zaštitu primjenom učinkovitih fungicida. Najveći dio godišnjeg ciklusa na stablima bresaka i nektarina gljiva Taphrina deformans provodi “skriveno” kao saprofit. Primarne zaraze osjetljivih voćaka su moguće u razdoblju od početka bubrenja pupova do pojave zelenog lisnog vrška.

Ovisno o klimatskim uvjetima, osjetljivo razdoblje na infekcije uzročnikom kovrčavosti u kontinentalnom području naše zemlje traje 10-ak dana do 9 tjedana. Uz postojane jačeg izvora bolesti, većina autora navodi da tijekom osjetljivog stadija voćaka primarne zaraze budu ostvarene za dovoljno vlažnih i kišnih dana (relativna vlažnost veća od 95 %, više od 10 mm oborina, barem 10 h vlaženja biljnih organa), uz temperature zraka 10-20°C. Tek početkom novog milenija istraživanja u Italiji su potvrdila mogućnost primarnih infekcija pri temperaturama zraka nižim od 5°C. Najčešće se za suzbijanje kovrčavosti lišća koriste bakarni pripravci. Tradicionalno se u praksi zbog bolje “ljepljivosti” preporučuje bakarni-sulfat (“Bordoška juha”) za tzv. “plavo prskanje” voćaka krajem razdoblja zimskog mirovanja.

Od “gotovih tvorničkih preparata” prednost imaju pripravci s barem 50 % djelatne tvari (bakarni-oksid, bakarni-oksiklorid, bakarni-hidroksid) (npr. Nordox WG, Cuprablau-Z, Neoram WG, Champion WG i dr.). Pred bubrenje pupova apliciraju se u 2-3 puta povišenoj koncentraciji od propisane za primjenu u vegetaciji. Zbog blagih zima u mediteranskom uzgojnom području (Istra, Primorje, Dalmacija, otoci, dolina Neretve, Konavle i dr.) “infekcijsko razdoblje” kovrčavosti je znatno duže nego u kontinentalnim regijama. U tim je područjima pripravke na osnovi bakra potrebno koristiti već nakon jesenskog otpadanja lišća.

Nekih godina iznadprosječno tople zime potvrdile su da jesensko preventivno tretiranje bresaka i nektarina bakarnim pripravcima treba također provoditi u kontinentalnim regijama.

Bakar ne koristiti tijekom vegetacije!

Bakarni se fungicidi zbog fitotokičnosti ne smiju koristiti na breskvama, nektarinama i ostalim koštičavim vrstama tijekom vegetacije. Stoga u godinama kad zbog prohladno-vlažnog razdoblja osjetljiv stadij voćaka na zaraze “tafrinom” potraje 6 ili više tjedana, osim “plavog prskanja” treba još naknadno koristiti organske fungicide. U proljeće, otvaranja pupova – od pojave prvog zelenog lisnog tkiva do otvaranja prvih cvjetova preporučuje se primjena slijedećih djelatnih tvari: ditianon (Delan 700 WDG), dodin (Chromodin WP), ciram (Ziram WG) i/ili tebukonazol & trifloksistrobin (Nativo WG).

Tablica 1. Neki anorganski (bakarni) i neki organski pripravci registrirani za suzbijanje kovrčavosti lišća bresaka u našoj zemlji

Radi boljeg uspjeha mjere aplikacije se provode tijekom mirnih dana (bez jačeg vjetra) s povišenom relativnom vlagom zraka uz povećani utrošak škropiva. Praktična iskustva potvrđuju bolju djelotvornost zaštite u plantažnim nasadima bresaka ako se metodom raspršivanja na volumen krošnje 10.000 m³/ha utroši barem 750 litara škropiva. Uspjeh je značajno manji ako se na krošnju istog volumena utroši manje od 500 litara/ha.

Tablica 2. Prilagodba primjene anorganskih i organskih fungicida razvojnom stadiju bresaka i nektarina radi preventivnog suzbijanja kovrčavosti lišća (Taphrina) (važno u godinama kišnog razdoblja od otvaranja pupova do pojave prvih cvjetova)

Tipične neželjene promjene na lišću breskve uzrokovane uzročnikom kovrčavosti. Razvoj savršenog ili “plodnog” stadija uzročnika na bolesnom lišću sredinom i krajem svibnja (foto 2). Izgled netretiranog stabla breskve u mikro-pokusu istraživanja različite djelotvornosti fungicida i prognoznih modela pri kontroli uzročnika kovrčavosti lišća bresaka (foto 3) (foto: M.Šubić)