Sorta leccino potječe iz Toscane u Italiji. Vrlo je raširena u cijelom svijetu zbog osobite prilagodljivosti na različite agro-ekološke uvjete. Kod nas se počela uzgajati 1940. godine i to prvo u Istri, gdje je uvezena upravo iz Toscane. Danas se u Istri uzgaja intenzivno i u najvećim proizvodnim nasadima je većinski zastupljena.

Kod nas se osim u Istri proširila duž čitavog priobalja Hrvatske sve do juga, pa i na otoke. Leccino dobro i stalno rađa na dubokim i plodnim tlima. Ona u ljetnim mjesecima lakše podnose sušu i zato bi u takvim uvjetima i na takvim terenima trebalo saditi ovu sortu. Nju je šteta saditi na škrtim, skeletoidnim i plitkim terenima, na kakvima je sađena na mnogim lokalitetima u srednjoj i južnoj Dalmaciji. Naime, na takvim terenima, ona će također roditi i dati plod. Taj plod ostaje sitan i neugledan i prisilno dozrijeva i mijenja boju kožice već krajem kolovoza. Dakle, sortu Leccino valja saditi na dubokim tlima i potrebno joj je osigurati navodnjavanje.

Prema klimatskim uvjetima, Leccino dobro podnosi zimske temperature i do -10º C bez većih oštećenja.

Stabla Leccina su prilično bujna i prirodno naginju rastu u visinu. Krošnja ima duge grane, bujna je, gusta i okruglastog rasta. Rodne grančice su kratke i viseće. S gornje strane list je svijetlozelene boje, a s donje je strane sivkasto-srebrnast, s blago naglašenim svijetložutim preljevom.

Cvjetne rese su srednje dugačke, s prosječno 18 do 20 cvjetova. Plodovi su jajolikog oblika i obično se nalaze dva do tri zajedno kao grozd. Prosječne su težine 2-3 grama i ima ih od 360 do 420 u kilogramu. Sadržavaju oko 20% ulja. Leccino je inače sorta koja rano dozrijeva, redovito rodi i donosi kvalitetan prinos. To je sorta koja je uglavnom stranooplodna, a dobri su joj oprašivači Pendolino, Frantoio i Maurino.

Tolerantna je na rak masline, nešto manje na paunovo oko, ali je zato osjetljiva na maslininu muhu i maslinova svrdlaša.

Ulje sorte Leccino vrlo je kvalitetno, organoleptički daje svježinu i bogatu aromu. Ako se berba obavi u optimalnom stupnju dozrelosti, onda daje ulje odlične kakvoće. Ono je izraženog svježeg mirisa po plodu masline, pikantnog i gorkastog okusa. Ako se pak bere kasnije, tijekom studenog i prosinca, što nije preporučljivo, kad su plodovi već tamni i jako zreli, daje blago, slatkasto, harmonično ulje, bez neke naglašene arome i pikantnosti.

Plodovi se koriste i za konzerviranje, no koštica je relativno velika, što joj donekle umanjuje tržnu vrijednost

Lokacije istraživanja

Na osnovi ranijih istraživanja u Poreču i na Hvaru, dobiveni su rezultati o najboljem roku berbe sorte Leccino prema optimalnoj količini ulja i kakvoća ploda. Istraživanja su obavljena na dvije lokacije. Prva lokacija nalazi se na proizvodnom nasadu Červar kraj Poreča u vlasništvo Agrolagune. Druga lokacija nalazi se na istočnom dijelu blizu grada Hvara na privatnom gospodarstvu. Nasad u Poreču na lokaciji Červar podignut je osamdesetih godina prošlog stoljeća. Zastupljene su sljedeće sorte: Leccino, Frantoio, Moraiolo, Maurino, Asolana Tenera, Pendolino i još neke u manjem broju. Masline su posađene na razmak 5 x 5 m. U nasadu se provode svi agro i elaio tehnički zahvati predviđeni u intenzivnom maslinarstvu osim navodnjavanja.

Maslinik u okolici grada Hvara na kojem su obavljena istraživanja podignut je također osamdesetih godina. Zastupljene su sorte: Leccino, Picholine, Pendolino i Oblica. Razmak sadnje je 5 x 5 m. U nasadu se provode sve agro i elaio tehničke mjere intenzivnog maslinarstva osim navodnjavanja. Posebna je pažnja bila posvećena zaštiti plodova od napada štetnika (maslinova muha i maslinov moljac).

Uzimanje uzoraka

Istraživana je sorta Leccino u dva klimatski različita uzgojna područja. Pokus je bio postavljen po potpuno slučajnom odabiru. U pokusu je bilo po pet stabala iz svakog uzgojnog područja ujednačene razvijenosti, agrotehnike i starosti. Berba je obavljana u razmacima petnaest dana. Počevši od 20. kolovoza do 15. studenog svake godine, što je ukupno bilo sedam berbi godišnje. U svakoj berbi brano je 20 plodova po svakom istraživanom stablu (u dvije promatrane godine na oba lokaliteta 2800 plodova). Plodovi su uzimani s oboda krošnje u visini ramena istraživača sa svih strana krošnje.

Na osnovi praćenja podataka o maksimalnoj vrijednosti sadržaja ulja u plodu (izraženo u % ulja na suhu tvar) utvrđen je optimalni rok berbe na obje lokacije.

U optimalnom roku zrelosti ubrali su se plodovi na obje lokacije i obavljena je ekstrakcija ulja. Berba se obavljala ručno uz preradu istog dana na centrifugalnu liniju, tzv. hladno prešanje (Pieralisi). Dobiveni uzorci ulja podvrgnuti su kemijskim i senzorskim analizama.

Utjecaj količine oborine na sadržaj suhe tvari i ulja u plodu

Kad promatramo podatke o količini oborina za područje Poreča i Hvara, možemo zaključiti kako se s povećanjem srednje godišnje količine oborina povećava i sadržaj suhe tvari i sadržaj ulja u plodu masline na obje istraživane lokacije. Isto stanje je vidljivo i kad promatramo lokacije odvojeno. Značajno manja količina oborina tijekom vegetacije padne u Hvaru nego u Poreču. To je rezultiralo manjim sadržajem suhe tvari i ulja u plodu masline kod uzoraka iz područja Hvara u odnosu na uzorke iz područja Poreča.

Istraživanje utjecaja lokacije maslinika na fizičke karakteristike ploda tijekom dozrijevanja i na kvalitetu ulja sorte Leccino pokazale su niz pravilnosti. Što se tiče kemijskih svojstava, tla obiju lokacija su slična. Nešto viši sadržaj karbonata na lokaciji Poreč vjerojatno je uzrokovao jači rad mikroflore te snizio razinu humusa. Ostale razlike su beznačajne.

 Više sunca – više energije – više ulja

Nadalje se postavlja jasna konstatacija da je područje Hvara što se klime tiče, znatno toplije i s višom sumom sunčanih sati u odnosu na područje Poreča i to kako u srednje godišnjim vrijednostima, tako isto i u srednjih mjesečnim vrijednostima. Isto tako suma sunčanih sati veća je na području Hvara.  S tom činjenicom možemo povezati i rezultate dinamike nakupljanja ulja u plodu koji su nešto viši u ranijim rokovima berbe na lokaciji Hvar.

Logikom više sunca – više energije više ulja. Kako dozrijevanjem plod gubi na konzistenciji te se naglo gubi selektivnost u propusnosti stanične membrane plodovi na lokaciji Hvar ranije završavaju s nakupljanjem ulja u odnosu na plodove sa lokacije Poreč gdje nakupljanje ulja raste i u kasnijim rokovima berbe.

Što se tiče oborina, kroz višegodišnji prosjek lokacija Poreč ima višu količinu oborina. Isto tako važno je zamijetiti da je nešto povoljniji raspored oborina po mjesecima na lokaciji Poreč u odnosu na lokaciju Hvar budući da su viši prosjeci oborina ljeti kad je vlaga najpotrebnija za rast i razvoj ploda.

Uspoređujući rezultate, proizlazi da je sorta leccino u području Poreča zadržala svoja karakteristična sortna obilježja uz manju razliku. Na Hvaru su prosječne težine plodova i koštice bile iznad prosječne težine sorte leccino. No to se može objasniti ako uzmemo u razmatranje i količine uroda po stablu. Naime manji urod po stablu na lokaciji Hvar imao je za posljedicu bolju ishranjenost odnosno intenzivniji rast ploda u odnosu na plodove s lokacije Poreč gdje je bio viši urod i slabije razvijeniji plodovi.

Ranija cvatnja i ranije nakupljanje ulja na lokaciji Hvar može se pripisati klimi. Prvenstveno temperaturama, što se moglo i očekivati. Toplije područije ima višu sumu aktivnih temperatura koje uzrokuju raniji prelaz u narednu fenofazu. – ranija cvatnja i ranije nakupljanje ulja. Isto tako količina oborina u globalu pokazuje korelaciju s količinom suhe tvari i ulja.

Kvaliteta ulja

Plodovi s područja lokacije Poreč bili su uglavnom s višim sadržajem suhe tvari. To se može protumačiti i činjenicom da je područje Poreča izloženo nižim temperaturama i višom količinom oborina što čini povoljnije uvjete za fiziološke procese nakupljanja suhe tvari i ulja. To se posebno odnosi na tlo crvenicu koja je prisutna na obje lokacije i koja jako loše gospodari vlagom. Čim nastupi suša dolazi do ispucavanja i korijen osjetno smanji svoju aktivnost u opskrbi stabla hranjivima.

Najčešći limit u procesu nakupljanja ulja je suša. Temperature i sume sati insolacije u tome bi eventualno imale značajniji utjecaj kad bi imali kontinuiranu opskrbu vodom kroz cijelo razdoblje rasta i razvoja ploda.

Iz usporedbe rezultata ovih istraživanja s istraživanjima Morettinija, Scaramuzzija i Fiorina, proizlazi da je sorta leccino u uvjetima Istre zadržala svoja sortna obilježja. Na Hvaru se uslijed smanjene rodnosti razlikuje po krupnoći ploda i koštice. Kvaliteta ulja je vrhunska na obje lokacije kao na osnovi vrijednosti osnovnih kemijskih analiza (slobodnih masnih kiselina, peroksidni broj, primarni i sekundarni produkti oksidacije) tako i na osnovi vrijednosti senzorskih analiza.

Minimalne razlike koje su uočljive, a govore u prilog nešto višoj kvaliteti ulja s područja Poreča, moguće je objasniti toplijom klimom posebice u fazi dozrijevanja ploda kad više temperature uzrokuju brže narušavanje konzistentnosti ploda te se sitno dispergirane kapljice ulja ranije i intenzivnije izlažu djelovanju enzima lipaze i oksidaza te kisika.

Na temelju provedenih istraživanja izvedeni su sljedeći zaključci:

•             Prema rezultatima istraživanja najveća razlika između istraživanih lokacija je u elementima klime – temperaturi, sumi sunčanih sati i oborinama

•             Sorta leccino zadržala je svoja karakteristična sortna obilježja (težina ploda, težina koštice i količina ulja) na obje lokacije

•             Lokacija Hvar (toplija) utjecala je na ranije dozrijevanje i viši randman ulja u plodovima sorte leccino u ranijim rokovima berbe.

•             Lokacija Poreč (hladnija) utjecala je na intenzivnije nakupljanje ulja u kasnijim rokovima berbe i na višu kvalitetu ulja.

•             U cilju dobivanja ulja visoke kakvoće berbu treba na lokaciji Hvar treba obavljati  ranije (od 10. – 18. listopada), u odnosu na lokaciju Poreč .

Na dan 6. listopada 2021. probno su ubrani plodovi sorte leccino na privatnom gospodarstvu u Hvaru.

Plodovi su potpuno obojani
Prema sortnim svojstvima nakupljanja ulja optimalni rok za berbu je u drugoj deksadi listopada

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje