Kestenov med Miroslava Antolčića, člana Pčelarske udruge Turopolje iz Velike Gorice, šampion je 11. Festivala pčelarstva Zagrebačke županije koji je održan krajem rujna u Samoboru, kao i 18. Senzorsko ocjenjivanje meda. Ove godine ocijenjena su 83 uzorka meda. Najviše je bilo cvjetnoga i kestenova meda jer nekih paša, kao one bagrema, nije ni bilo.

Željko Vukić, predsjednik Saveza pčelarskih udruga Zagrebačke županije (SPUZŽ-a) kazao je da meda ove godine nema previše jer je godina za pčelare bila loša. No, njegova kakvoća je izvrsna! Ni jedan uzorak dostavljen na ocjenjivanje nije odbačen. Dodao je da je ovaj 11. Festival bio početak novog desetogodišnjeg ciklusa promicanja vrijednosti pčelarstva i tradicije uzgoja pčela i proizvodnje pčelinjih i pčelarskih proizvoda jer o njihovom oprašivanju ovisi čak jedna trećina sve hrane.

Antolčić Miroslav ima šampionski kestenov med

Izgubljena bagremova, ali i proljetne paše

Kako se čulo, najveći problem pčelara ove godine što su uz bagremovu pašu izgubljene i druge proljetne paše, odnosno razdoblja tijekom kojeg pčele skupljaju najviše nektara i cvjetnog peluda. Takve okolnosti rezultiraju slabijim zalijeganjem matica ili potpunim prekidom legala i padom snage pčelinje zajednice. Zbog toga ih često treba dodatno prihranjivati i zimi, i tijekom proljeća, a ponekad kroz cijelu godinu. To kod pčela izaziva stres i postaju podložnije pčelinjim bolestima.

Dvodnevni festival organizirala je Pčelarska udruga Samobor i Sveta Nedelja, a otvorio ga je zamjenik župana Damir Tomljenović.

Zagrebačka županija je ruralni, zeleni prsten oko grada Zagreba. Želimo da ona i ostane takva. Tu smo da pomognemo pčelarima. Svjesni smo da su godine za njih teške i zato im maksimalno stojimo na raspolaganju, poručio je zamjenik župana. Dodao je da je prijedlogom rebalansa proračuna predviđeno dodatnih 200.000 kuna za prihranu pčela.

Josip Kraljičković, županijski pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni prostor i šumarstvo kazao je da je na prostoru županije registrirano 607 pčelara s nešto više od 33.000 košnica. Pčelari aktivno djeluju u deset pčelarskih udruga udruženih u SPUZŽ. Pčelarstvo traži stalna ulaganja te županija dugi niz godina potiče pčelare da poboljšaju svoju proizvodnju kako bi postali konkurentniji na tržištu.

Šampionski med od selećih pčela u krugu od 100 km

Najbolji pčelar Miroslav Antolčić, čiji je kestenov med šampion 11. Festivala pčelarstva, kaže da nije lako dobiti šampionski med. On zahtijeva poklapanje čitavog niza preduvjeta, od njih neki zahtijevaju i malo sreće u poslu koji se teško može radi bez strasti i ljubavi te obiteljske podrške.

Prije svega nužno je, objašnjava, imati pčele u dobroj kondiciji, odnosno naponu snage. Također i čistu pašu kod selećih pčelinjih zajednica. Većina pčela od 100-ak zajednica, koliko ih ima Antolčić, najčešće ih ne razlikuje kod branja nektara.

Uz sve to, nužno je umijeće i suvremena tehnologija u dobivanju šampionskog meda. Treba imati i malo sreće da vas posluže vremenski uvjeti u vrijeme paše, otkriva Miroslav.

Čuli smo da je Miroslav već četvrta generacija pčelara u obitelji koja košnice seli na prostor od oko 100-ak kilometara oko Zagreba, od Vrbovca, Petrinje, Lonjskog polja do Gradeca. No, ova pčelarska godina je bila dosta zahtjevna.

Neke košnice imale su samo pet do 10 kilograma meda, a neke i 80 kilograma, ističe mladi pčelar.

Što se tiče tržišta meda, Antolčić očekuje da će brzo rasprodati kvalitetni domaći med koji se i izvozi, a uvozi onaj lošije kvalitete. Također i da domaćeg meda neće biti već početkom iduće godine, a najkasnije do veljače. Ove ga je godine proizvedeno osjetno manje. Nije htio ulaziti u dublje rasprave ima li patvorenog meda na domaćem tržištu. Međutim kaže da je činjenica da se med i uvozi i da ga nije teško patvoriti. Najčešće se radi o šećernim sirupima koji se onda daju pčelama, te se vrca tzv. med koji to zapravo i nije jer je dobiven na neprirodni način.

Suradnja ratara i pčelara dala nagrađivani med

Pčelar Ivica Ivanda, iz udruge Maslačak iz Dugog Sela nam je otkrio da je putem suradnje s ratarom koji je kod Ivanić Grada zasijao 100 ha heljde, a koje su oprašile pčele iz ove udruge, dobio srebrnu medalju za med pomiješan s medunom, kao i zlato za kestenov med i broncu za med od uljane repice. Inače, Ivanda se desetak godina bavi uzgojem i ima 160 pčelinjih zajednica. Drži ključnim da matica zaleže jajašca za smjenu generacija u košnici.

Pčelari Ivanda sa svojim proizvodima

Iskusni pčelar Franjo Jarnečić iz Krašića, iz pčelarske udruge Lipa iz Jastrebarskog, kaže da u svojih 40 godina pčelarenja ne pamti ovako lošu pčelarsku godinu. Jarnečić je dobio zlatnu medalju za cvjetni med. Od 80 košnica je izvrcao 500 kilograma meda, dok ga u rodnim godinama ima i 800 kilograma.

S druge strane Plešivice dolazi Branimir Braje iz sela Jurjevčani. On je dobio zlatnu medalju za med od krušlike, drvenaste biljke koja najbolje cvjeta na području Crne Mlake, a daje med zlatne boje. Prvi put na županijskom ocjenjivanju meda i dobitnik zlata za kestenov med s obronaka Medvednice bio je mladi pčelar Sven Heric iz Bistre. U pčelarstvo je krenuo prije samo pet godina s pet košnica, a danas ih ima 30 te planira udvostručiti njihov broj.

Mladi pčelar Sven Heric prvi put na natjecanju i dobitnik je zlata

Zdravko Gumabrević je pčelar iz Pisarovine. Član je pčelarske udruge Kupska dolina, te je za sortni cvjetni med od biljke zlatice, tj. zlatošipke, osvojio zlato. Ističe da je u pčelarstvu više od 30 godina, a da ga je ove godine spasila baš zlatica. Drži važnim što je u svibnju uspio održati pčele u dobroj kondiciji. Kad su biljke počele mediti u lipnju, one su bile spremne za pašu sve do konca kolovoza.

Na ovogodišnjemu Festivalu najviše zlatnih priznanja za kakvoću meda – njih šest – dobili su članovi Pčelarske udruge Lipa iz Jastrebarskog. Pet zlata osvojili su pčelari zaprešićkog kraja iz Udruge Ban Josip Jelačić. Po četiri su osvojili članovi Pčelarske udruge Turopolje i Udruge pčelara Matica iz Svetog Ivana Zeline. Tri zlata otišlo je Udruzi pčelara Vrbovec, po dva Udruzi pčelara Maslačak i Pčelarskom društvu Moslavina Otok Ivanić. Po jedno zlatno priznanje dobili pčelari pčelarskih udruga Kupska dolina, Lijeska te Samobor i Sveta Nedelja.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje