15. nacionalna konferencija o sigurnosti i kakvoći pčelinjih proizvoda u Kastvu bila je prilika za osvrt na 15 godina suradnje znanosti i pčelarske prakse. Osim toga, otvorila je pitanja koja će obilježiti budućnost pčelarstva – od prilagodbe klimatskim promjenama do suzbijanja patvorenja meda i bolje zaštite potrošača.
Klimatske promjene mijenjaju uvjete pčelarenja. Istodobno patvorenje meda ugrožava povjerenje potrošača i tržišni položaj proizvođača kvalitetnog domaćeg meda. Pod motom „Petnaest godina poslije” stručnjaci i pčelari osvrnuli su se na rezultate dosadašnjeg rada. Također su govorili o promjenama u hrvatskom i europskom pčelarstvu te o izazovima koji traže nastavak suradnje znanosti, proizvođača i nadležnih institucija.
Od prvog izdanja 2011. godine konferencija se razvila u mjesto susreta različitih struka. Sve se one bave sigurnošću, kakvoćom i autentičnošću pčelinjih proizvoda. Petnaest godina iskustva pokazalo je koliko su važni stručna istraživanja, razvoj analitičkih metoda i razmjena znanja. Ujedno je pokazalo koliko se brzo mijenjaju okolnosti u kojima se pčelari.
Klimatske promjene traže prilagodbu pčelarenja
Prof. dr. sc. Dražen Lušić s Medicinskog fakulteta i Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci te NZZJZ Primorsko-goranske županije posebno je upozorio na promijenjene klimatske uvjete. Oni utječu i na način na koji pčelari organiziraju svoj rad.
Prilagodba je zato sve važnija. Promjene klime, uz ostale čimbenike koji utječu na pčelinje paše, traže praćenje uvjeta na terenu. Osim toga, pčelarske postupke potrebno je pravodobno prilagođavati. Za proizvođače to znači stalno usavršavanje, razmjenu iskustava i korištenje stručnih spoznaja u svakodnevnom radu.
Lušić je pritom naglasio da hrvatsko pčelarstvo ima rezultate na koje može biti ponosno. Ipak, izazovi ne nestaju. Kako se mijenjaju uvjeti proizvodnje, tako se moraju razvijati i odgovori struke.
Hrvatska prva uvela označavanje podrijetla meda
Među važnim postignućima hrvatske pčelarske politike Lušić je izdvojio označavanje zemalja podrijetla meda. Prema njegovim riječima, Hrvatska je tu obvezu uvela devet godina prije nego što je zaživjela na razini Europske unije.
Podrijetlo je važan podatak za potrošače koji žele znati odakle med dolazi. S druge strane, proizvođačima kvalitetnog domaćeg meda omogućuje jasnije isticanje vrijednosti vlastitog proizvoda. Transparentno označavanje ujedno je dio šireg sustava sljedivosti i povjerenja u tržište.
Međutim, samo označavanje nije dovoljno za rješavanje svih problema. Potrebni su učinkoviti načini provjere autentičnosti i pouzdane analitičke metode. Jednako je važna suradnja svih koji sudjeluju u proizvodnji, kontroli i prodaji meda.
Patvorenje meda i zaštita potrošača
Jedna od središnjih tema konferencije bila je borba protiv prijevara s medom. O tome je govorio Niko Lupše, iz perspektive europskih nastojanja za zaštitu pčelara i potrošača. Njegovo izlaganje bilo je posvećeno strategiji Europskog pčelarskog saveza za suzbijanje prijevara s medom.
Patvorenje meda ozbiljan je izazov za tržište. Naime, otežava razlikovanje autentičnog proizvoda od onoga čija kakvoća ili sastav ne odgovaraju očekivanjima potrošača. Posljedice nisu samo pitanje kvalitete hrane. One pogađaju i tržišni položaj pčelara koji ulažu u proizvodnju pravog meda. Takvi pčelari nastoje ponuditi proizvod jasno prepoznatljiv po podrijetlu i svojstvima.
Za domaće pčelare osobito je važno da se vrijednost njihova meda ne procjenjuje samo prema cijeni. Različita botanička i zemljopisna podrijetla daju medovima specifična svojstva. Zato prepoznavanje tih razlika može pridonijeti boljoj tržišnoj valorizaciji proizvodnje.
Istodobno potrošače treba educirati o podrijetlu, svojstvima i kvaliteti meda. Nadzor i laboratorijske analize pritom imaju važnu ulogu u utvrđivanju autentičnosti.
Od Dubrovačkog meda do urbanog pčelarstva
Program konferencije obuhvatio je i niz drugih stručnih tema. Primjerice, govorilo se o ulozi časopisa Hrvatska pčela i stručnih skupova u razvoju pčelarstva te o pitanju „Dubrovačkog meda”. Raspravljalo se i o mirisu meda i eteričnih ulja kao mogućim pokazateljima kvalitete ili patvorenja meda. Osim toga, teme su bile dodana vrijednost pčelarskih proizvoda te sigurnost i kvaliteta proizvoda urbanog pčelarstva.
Na konferenciju se nadovezala osma Zeleno-plava pčelarska orijentacija pod nazivom „Kad se susretnu zelena i plava pčelarska Hrvatska”. Manifestacija je predstavila medove iz različitih dijelova Hrvatske. Također je promicala kulturu konzumacije kvalitetnog meda i educirala potrošače kako prepoznati patvorene proizvode.
Izvor: poduckun.net
Naslovna foto: Pexels
