Stočari gube strpljenje: HPK ne isključuje prosvjed poljoprivrednika

Na sastanku se razgovaralo i o mogućnosti organiziranja prosvjeda poljoprivrednika. Do njega bi moglo doći ako se iscrpe mogućnosti dogovora, a konkretni rezultati izostanu, priopćeno je iz HPK-a.

HPK će prvo zatražiti razgovor s ministrom. O daljnjim koracima odlučivat će se prema rezultatima tog razgovora i spremnosti nadležnih institucija da prihvaćene zahtjeve pretvore u konkretne mjere.

Ne tražimo više novca za isti sustav, nego promjene koje će donijeti rezultate. Izgubljeni proizvođač ne vraća se novim natječajem, ugašena farma ne vraća se obećanjem, a izgubljena proizvodnja ne obnavlja se preko noći. Hrvatska ne smije plaćati poljoprivrednu politiku, a zatim uvoziti hranu koju može sama proizvesti. Poljoprivrednik mora na hrvatskoj zemlji proizvoditi hranu za hrvatske građane – i od toga moći živjeti. To nije privilegija poljoprivrednika, nego interes cijele Hrvatske, izjavio je nakon sastanka Željko Mihelić, predsjednik HPK-a.

Stočarska proizvodnja pada, a ovisnost o uvozu raste

Na sastanku je istaknuto kako hrvatsko stočarstvo ne može još godinama čekati promjene. Stočarska proizvodnja pada, troškovi rastu, a proizvođači sve teže žive od svojega rada. Istodobno, Hrvatska postaje sve ovisnija o uvozu hrane koju može sama proizvoditi.

Razmjere problema najbolje pokazuju podaci za 2025. godinu:

• broj zaklanih svinja pao je za 16,1 posto,
• broj oprasenih odojaka manji je za 13,1 posto,
• proizvodnja kravljeg mlijeka pala je za 5 posto,
• ukupna stočna proizvodnja smanjena je za 2,7 posto.

U HPK-u smatraju kako to nisu samo statistički podaci. Riječ je o problemima ljudi koji svakodnevno rade na svojim gospodarstvima i sve teže osiguravaju budućnost svoje proizvodnje.

Potpore se moraju mjeriti rezultatima

Od 2013. do 2025. krajnjim korisnicima kroz sustav Agencije za plaćanja isplaćeno je približno 8,3 milijarde eura, ističu u HPK-u. Komora ne osporava potrebu za ulaganjima jer su potrebne suvremene farme, veća produktivnost i konkurentni proizvođači. Ipak, nakon toliko godina i toliko uloženog javnog novca postavlja se pitanje – što smo za taj novac stvarno dobili?

Uspjeh poljoprivredne politike ne može se mjeriti samo iznosom isplaćenih potpora. Mjeri se rezultatima, odnosno većom proizvodnjom, konkurentnošću i boljim uvjetima za poljoprivrednike.

Smatramo kako potpora, kao ni natječaj i isplata, nisu cilj. Cilj je više hrvatske hrane i poljoprivrednik koji može živjeti od svojega rada, istaknuo je Mihelić.

Posebnu zabrinutost na sastanku izazvali su preliminarni rezultati natječaja u okviru intervencije 73.10. Naime, na inicijalnu rang-listu za sektor proizvodnje mesa – veliki korisnici uvršteno je samo 17 projekata, uz raspoloživih 6,25 milijuna eura javne potpore. Mihelić je izrazio krajnje nezadovoljstvo malim brojem prijavljenih projekata i rezultatima natječaja.

Veliki dobivaju još više, a gdje su mali proizvođači?

Sudionici sastanka zaključili su kako sadašnji model natječaja nije dovoljno usmjeren na povećanje stočarske proizvodnje i konkurentnosti hrvatskih proizvođača.

Nije dovoljno raspisati natječaj i reći da je novac na raspolaganju. Moramo se pitati zašto se prijavilo tako malo projekata i odgovaraju li uvjeti stvarnim potrebama hrvatskih stočara. Ako je cilj povećati domaću proizvodnju mesa, moramo razumjeti zašto se proizvođači u tako malom broju prijavljuju na natječaj koji bi im trebao pomoći u razvoju, kazao je Mihelić.

Iz HPK-a dodaju kako posebnu pozornost izaziva još jedna činjenica. Na prvom mjestu inicijalnih rang-lista, i u natječaju za proizvodnju mesa i u natječaju za proizvodnju mlijeka, nalaze se najveće kompanije iz tih sektora.

Ne osporavamo pravo velikih kompanija na sredstva za razvoj jer i one trebaju ulagati, modernizirati proizvodnju i povećavati konkurentnost. Ako ispunjavaju uvjete natječaja i ostvaruju najveći broj bodova, njihovo pravo na sredstva nije sporno samo zato što su velike. Međutim, simptomatično je da se isti obrazac pojavljuje u dva ključna stočarska sektora. Prosječnom poljoprivredniku teško je objasniti da je njegov projekt daleko ispod crte, dok su najveće kompanije na vrhu rang-lista. Riječ je o poljoprivredniku koji jedva spaja kraj s krajem i čeka priliku da uz pomoć europskih sredstava obnovi svoje gospodarstvo, ističu u HPK-u.

HPK traži preispitivanje kriterija bodovanja

Komora naglašava kako ovo pitanje nije usmjereno protiv velikih proizvođača. Usmjereno je prema onima koji su osmislili natječaje i utvrdili kriterije bodovanja. Ako se želi da stočarska proizvodnja raste, treba provjeriti potiču li postojeći kriteriji doista razvoj sektora i omogućuju li ulaganja potrebna hrvatskim stočarima.

Ne može se zanemariti činjenica da se to događa na oba natječaja, osobito kad istodobno svjedočimo padu proizvodnje i malom broju prijavljenih projekata. Nije dovoljno provjeriti je li natječaj proveden prema pravilima. Važno je jesu li pravila dobro postavljena i ostvaruju li cilj zbog kojeg su europska sredstva namijenjena. Zato tražimo preispitivanje kriterija bodovanja i njihove usklađenosti s ciljem povećanja domaće proizvodnje, konkurentnosti i održivosti hrvatskog stočarstva, kažu u Komori.

HPK traži pravednije kriterije za dodjelu zemljišta

Zbog toga iz HPK-a opravdano pitaju hoće li se isti pristup primijeniti i pri izradi novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Komora izražava duboku zabrinutost da bi loše postavljeni kriteriji i u budućnosti mogli dovesti do toga da poljoprivrednici ostanu bez stvarne mogućnosti da dobiju zemljište. Riječ je o poljoprivrednicima kojima je zemljište nužno za razvoj i opstanak proizvodnje.

Budući zakonski okvir, smatraju u HPK-u, mora osigurati jasne, pravedne i razvojno usmjerene kriterije. Oni trebaju uzeti u obzir stvarne potrebe proizvođača, postojeću proizvodnju, potrebu za zemljištem i doprinos povećanju domaće proizvodnje hrane.

Ne prejudiciramo kakav će biti budući zakon, ali iskustva s aktualnim natječajima moraju biti ozbiljno upozorenje svima koji sudjeluju u njegovoj izradi. Ne smijemo dopustiti da se pravila oblikuju bez dovoljno razumijevanja stvarnih potreba poljoprivrednika i posljedica koje će imati na hrvatsku proizvodnju, poručuju iz Komore.

Zaključeno je kako će HPK inzistirati da se pri izradi budućeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu uvaže potrebe hrvatskih poljoprivrednika. Cilj zakona mora biti razvoj proizvodnje, očuvanje aktivnih gospodarstava i povećanje količine hrane proizvedene u Hrvatskoj.

Kontrole su nužne, ali sankcije moraju biti razmjerne

Predstavnici stočarskih sektora ponovno su izrazili nezadovoljstvo radom Agencije za plaćanja, načinom provođenja kontrola i sankcioniranjem poljoprivrednika. Smatraju kako su kontrole potrebne jer se javni novac mora trošiti odgovorno, a pravila moraju vrijediti za sve.

Međutim, postupci moraju biti predvidljivi, pravila jasna, a sankcije razmjerne utvrđenim nepravilnostima. Poljoprivrednik mora znati što se od njega traži, pod kojim uvjetima može ostvariti potporu i kakve posljedice snosi ako pogriješi.

Sustav koji bi trebao poticati razvoj ne smije proizvođačima stvarati dodatnu nesigurnost i odvraćati ih od ulaganja, jedan je od zaključaka sastanka.

Izvor: Hrvatska poljoprivredna komora (HPK)