Rodno drvo jabuke, kod najvećeg broja sorata razvija se u razdoblju kroz tri godine. Jedne godine grana naraste, druge godine, ako je kod rezidbe ostavljena neprikraćena sa zdravim terminalnim cvjetnim pupom, ona po svojoj dužini formira cvjetne pupove i treće godine ona rađa.

U narednim godinama u ovisnosti o njezinoj jačini, debljini, urodu, na njoj se formira starije pršljenasto rodno drvo. Ono što je starije, to voćaru stvara više problema. Učestalija je alternativa, plodovi su sitniji, slabije se razvija boja.

Obnova rodnog drveta, uz održavanje uzgojnog oblika jedan od glavnih zadataka rezidbe.

1.         Cvjetni pupovi, terminalni-vršni, nastali na krajevima rasta kratkih i srednje dugih jednogodišnjih grana.
2.         Cvjetni pupovi položeni lateralno uzduž jednogodišnjih grana.
3.         Cvjetni pupovi nastali na krajevima rasta vrlo kratkog drveta (do 10 cm – stapka).
4.         Cvjetni pupovi nastali u rozetama listova dvogodišnjih i trogodišnjih grana.
5.         Cvjetni pupovi nastali iz lisnih rozeta na starijem pršljenastom drvetu, koji mogu kasnije imati ili cvjetnu ili lisnu rozetu.

Lisna rozeta nalazi se najčešće na starijem pršljenastom rodnom drvetu, a može se naći već i na trogodišnjoj grani nakon prvog plodonošenja (LIJEVO)
Cvjetna rozeta prvi puta se razvije na dvogodišnjoj grani, a kasnije se nalazi na dvo, tro i višegodišnjem i pršljenastom rodnom drvetu (DESNO)

Različit pristup prorijedi

U voćnjaku se ovisno o proteklom urodu, ovisno o bujnosti nasada, može naći više različitih situacija koje zahtijevaju nešto drugačiju rezidbu, gnojidbu, a naročito različit pristup prorijedi.

  1. Na stablu se nalazi staro pršljenasto rodno drvo, na kojem su gotovo svi pupovi cvjetni, a vrlo malo je lisnih rozeta i vrlo je malo jednogodišnjih grana.

Stablo je preslabo bujno. Ukoliko bi se sve na starom pršljenastom rodnom drvetu oplodilo i imalo plodove, utoliko bi naredna godina bila bez uroda jer bi se sve rozete iscrpile i odmarale. Plodovi bi ove godine bili presitni zbog nedostatka bujnosti i lisne površine po plodu jer bi najvjerojatnije po jednom pupu bilo 2-3 ploda. Potrebno je obaviti umjereni rez vraćanjem starog rodnog drveta bliže provodnici i pojačati prihrane dušičnim gnojivima u nekoliko navrata tijekom IV – VI mj.

Što se tiče prorijede, potrebno je vrlo rano obaviti prorijedu cvjetova (ATS) u nekoliko navrata tijekom cvatnje, da se što ranije skine višak plodova te dušičnim gnojivima potakne dioba stanica plodova i rast novih grana. Ovakva stabla mogu do prve klase donijeti vrlo mali broj plodova (10-20 kom). Stoga je ručna korekcija krajem svibnja izuzetno važna.

  • Na stablu se nalazi staro pršljenasto rodno drvo na kojem se podjednako nalaze i lisne i cvjetne rozete. Ne postoje dvogodišnje grane s cvjetnim pupovima kao ni jednogodišnje grane.

Stablo je preslabo bujno. Potrebno je pojačati novi rast dušičnim gnojivima, jer će izostati obnova rodnog drveta. Alternativa neće biti problem, no mogući je problem presitne jabuke ako se broj plodova na stalu ne ujednači sa snagom i lisnom površinom samog stabla. Stoga je potrebno obaviti prebrojavanje plodova kako bi se stekla slika/šablona za kemijske ili ručne prorijede tijekom mjeseca svibnja i početkom lipnja. Ovakva stabla najčešće mogu do prve klase donijeti samo 20-30 plodova.

  • Na stablu se nalazi staro pršljenasto rodno drvo na kojem se podjednako nalaze i lisne i cvjetne rozete. Ima dosta dvogodišnjih grana s kvalitetnim cvjetnim pupovima. Većina jednogodišnjih grana nema lateralno cvjetne pupove.

Stablo je uredno bujno i vjerojatno vrlo dobro orezano zadnje dvije godine, kao i prorjeđivano. Urod će donijeti cvjetne rozete na starom rodnom drvetu te rozete na dvogodišnjim granama. Alternative neće biti budući da se na starom pršljenastom rodnom drvetu nalazi i dio lisnih rozeta, dok će se na jednogodišnjim granama ostavljenim u rezidbi za narednu godinu formirati novi cvjetni pupovi.

Ostaje za riješiti problem broja plodova po cvatnji, odnosno broj plodova koje jačina stabla može dovesti do prve klase. To je poželjno obaviti do početka lipnja.

  • Na stablu se nalazi staro pršljenasto rodno drvo na kojem se podjednako nalaze i lisne i cvjetne rozete. Ima dosta dvogodišnjih grana s kvalitetnim cvjetnim pupovima. Većina jednogodišnjih grana ima dosta lateralnih cvjetnih pupova.

Stablo je uredno bujno, a ova situacija često se javlja nakon prskanja preparatima za skraćivanje internodija (Regalis). Urod će donijeti cvjetne rozete na starom rodnom drvetu te rozete na dvogodišnjim granama. Moguć je ulazak u alternativu ako se ne riješi problem cvatnje i uroda na jednogodišnjim granama.

U ovom slučaju potreban je standardni rez. Već pod kraj cvatnje dvogodišnjeg i starijeg rodnog drveta, čim se počinju otvarati cvjetovi po jednogodišnjim granama, potrebno je obaviti njihovo prženje ATS-om u dva navrata, a zatim skidanje preostalog viška preparatima na bazi NAD, s obzirom da plodovi po jednogodišnjim granama zaostaju u razvoju za dvogodišnjim i kvalitetnim starijim rodnim drvetom. Na taj će način jednogodišnje grane umjesto da donesu urod, formirati cvjetne pupove. Ostaje za riješiti problem broja plodova koje jačina stabla može dovesti do prve klase. To je poželjno obaviti do početka mjeseca lipnja.

  • Na stablu se nalazi staro pršljenasto rodno drvo na kojem su sve rozete cvjetne. Ima dosta dvogodišnjih grana s kvalitetnim cvjetnim pupovima. Većina jednogodišnjih grana ima dosta lateralnih cvjetnih pupova.

Ovo je čest slučaj nakon alternativno nerodne godine ili nakon godine u kojoj je urod izgubljen zbog jakih mrazova, a bujnost se rješavala Regalisom. Sve vrste rodnog drveta će cvasti, odnosno cvasti će gotovo svaka rozeta, pup na stablu. Uslijedit će dva problema. Prvi je alternativa, a drugi premala krupnoća plodova zbog pretjeranog broja plodova po stablu i sitnijih plodova po jednogodišnjim granama. Potrebno je što ranije, već za vrijeme cvatnje obaviti prorijedu dijela starijeg rodnog drveta i dvogodišnjih grana kako bi se dio pupova preusmjerio u cvatnju za narednu godinu.

Neposredno potom treba obaviti što je moguće bolju prorijedu cvjetova po jednogodišnjim granama. Na taj smo način osigurali da dio starijeg i dvogodišnjeg rodnog drveta nakon cvatnje započne diferencijaciju za narednu godinu, kao i veći dio jednogodišnjih grana. Desetak dan po cvatnji obavimo prebrojavanje plodova po stablu da prorjedom uskladimo broj plodova po stablu u odnosu na jačinu stabla, kako bi što je moguće veći postotak plodova dosegao prvu klasu jabuke.

Dobro obavljena rezidba i pravovremeno prorjeđivanje plodova uz gnojidbu i zaštitu, uvjet je za dobivanje kvalitetnih i krupnih plodova

Iz navedenog je očito da ako nemamo ujednačen razvoj svih stabala u nasadu već od same sadnje, možemo očekivati vrlo raznolike probleme od reda do reda ili čak i od stabla u redu do stabla u redu pa je vrlo teško prilagoditi tehniku reza i prorijede na sva stabla jednako.