U pretprošlom broju sam spomenuo savjetovanje slovenskih voćara u slovenskom mjestu Artiče, gdje je održano više vrlo interesantnih predavanja. Jedno od zapaženih je bilo ono o ispravnoj primjeni fitofarmaceutskih sredstava, o važnosti tvrdoće vode na djelotvornost pojedinih aktivnih tvari, na važnost ispravne aplikacije, aktivnosti pojedinih preparata s obzirom na temperature i ostale važne stvari koje se tiču prskanja.
Kako izračunati količinu pesticida koja je potrebna za dobro djelovanje? Na tvorničkim uputstvima za sredstvo postoje dvije općenite preporuke:
a) potrebna količina nekog sredstva na ha (kg ili lit)
b) potrebna količina nekog sredstva u % od ukupne količine škropiva
Manji voćari se odlučuju češće na proračun s obzirom na % od ukupne količine sredstva koji će se pripremiti, a veći preračunavaju s obzirom na površinu koju će prskati. Pored toga veći voćari se vode kalkulacijom prema %, ali uvažavajući činjenicu da koriste 1.000 lit škropiva po ha, makar trošili možda samo 500 lit/ha. Još napredniji voćari izračunavaju količinu sredstva s obzirom na visinu krošnje, pa kažu:
– na 1 metar visine krošnje računam potrošnju od 500 lit/ha i
– to množim s % na uputstvima preparata.
– ako je krošnja (ili rodni volumen) 2,5 m, a preporuka proizvođača da utrošak sredstva bude 0,25%, onda kalkulacija izgleda ovako:
2,5 metara x 500 lit x 0,25% = 3,125 kg (ili lit)/ha (izračun A)
Ako voćar troši 500 lit/ha on će svejedno staviti 3,125 kg/ha (izračun B)
Ako bi se pak vodio računicom da troši 500 lit i da je proizvođač napisao da treba staviti 0,25%, u tom slučaju bi trošio 1,25 kg/ha. Ako sredstvo košta 100 kn/kg, po hektaru će u prvom slučaju potrošiti 312,5 kn,a u drugom 125 kn. Razlika je 187,5 kn. Pa ako ima 5 ha odmah će doći do laganih 1.000 kn. A ako ima 20 zaštita, to je 20.000 kn! I sada, što je ispravno?
Treba imati na umu da se proizvođač vodi namjerom da sredstvo bude djelotvorno u raznim kvalitetama aplikacije, u raznim uvjetima tvrdoće vode i u raznim uvjetima mješanja sredstava kad djelotvornost preparata opada. I ako su uvjeti savršeni: optimalni pH vode (obično je optimalan oko 6,5, ali za neke preparate, osobito za sredstva za prorjeđivanje, bolje je da je voda čim kiselija jer se tada manje sredstva neutralizira), optimalna aplikacija koja podrazumijeva minimalan drift, sitnu kapljicu (dobru pokrovnost), nisku razinu UV zračenja, visoku relativnu zračnu vlažnost i sl, tad je moguće značajno smanjiti dozu preparata.
Što se redoslijeda dodavanja sredstava u spremnik atomizera tiče, uglavnom se koristi tzv. WALES metoda redoslijeda mješanja:
⦁ Wettable powders: u vodi topivi prašci i granule (WG)
⦁ Agitate tank: dobro promiješati
⦁ Liquide flowabels: tekuće suspenzije (SC)
⦁ Emulsifiable concentrates: emulzije (EW)
⦁ Surfacants: okvašivači
Još preciznija uputstva:
1. Dobro oprati spremnik
2. Izmjeriti pH vode
3. Dodati korektore pH: pH MINUS, Aquascope, …
4. Folijarna gnojiva s niskim pH (npr Kombiphos)
5. Vodotopive vrećice
6. SG, SX: vodotopive granula
7. WG – močiva zrnca
8. WP – močivi prah
9. SC – koncentrirane suspenzije
10. SL – vodotopivi koncentrati
11. SE – suspenzoemulzije
12. EW, EC – emulzije i koncentrati
13. Okvašivač
14. Ostala folijarna gnojiva
O važnosti i metodama procjene vlastitog voćnjaka i vlastite kvalitete aplikacije, više u idućim brojevima Gospodarskog lista.
