Limeta – slatka rođakinja limuna

Limeta (Citrus aurantifolia) potječe iz jugoistočne Azije, a pripada porodici Rutaceae, skupini citrusa ili agruma. Počela se uzgajati u Iraku i Perziji, a prvi nasadi namijenjeni trgovini zasađeni su još u Babilonu, današnjem južnom Iraku. Preko Bliskog istoka proširila se u sjevernu Afriku, Siciliju i Španjolsku (Andaluziju), a odatle na Karipsko otočje. Danas se limeta najviše uzgaja u Meksiku, Srednjoj i Južnoj Americi. 

Limeta je višegodišnje zimzeleno drvo koje naraste od 3 do 5 metara visine. Razvija nepravilno razgranato vitko stablo s kratkim, krutim i oštrim bodljama (trnjem), duljine 1 cm.  

Listovi su jajolikog oblika od 4,5 do 6,5 cm dužine i od 2,5 do 4,5 cm širine, nalik na narančin list. Cvjetovi su bijelo žute boje intenzivnog mirisa sa pet latica. Plod je zelene boje, okrugao, promjera od 3 do 5 cm, žučkaste boje u vrijeme berbe. Vanjski dio ploda (flavedo) sadrži puno flavonoida, te voska i kutina koji sprečavaju gubitak vode iz ploda.

Unutarnji dio ploda sastoji se od bijelog spužvastog dijela ploda tzv. albedo, karpalnih membrana ili septuma, sokovnih vrećica te malih, blijedih i glatkih sjemenki, ovalnog oblika. Cvjetovi i plodovi se pojavljuju tijekom cijele godine, ali su najbrojniji od svibnja do rujna.

Kora i meso ploda limete sadrže različite fitokemikalije, uključujući polifenole i terpene koji imaju pozitivan utjecaj na ljudsko zdravlje. Limeta je izvrstan izvor vitamina C, a zbog kiselosti njenog soka često se koristi u kulinarstvu kao dodatak različitim jelima i napitcima. Jedna od najraširenijih primjena limete je u koktelima. Koristi se i u prehrambenoj industriji za proizvodnju napitaka, slatkiša ili guma za žvakanje, a ekstrakti i eterična ulja u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. 

Sastav i hranjiva vrijednost ploda limete (100g)  (Izvor: USDA Nutrient Database)

Vitamini

Minerali

Kako uzgojiti limetu?

Za uzgoj joj najviše pogoduje tropska klima koju karakterizira visoka dnevna temperatura i vlažnost zraka. Osjetljiva je na mraz, ali i na predugo izlaganje izravnom sunčevom svjetlu što može uzrokovati opekline na lišću i kori. Budući da je riječ o dugoživućem stablu, pravilan odabir mjesta sadnje vrlo je značajan za rast i rodnost stabla. Stablo limete najbolje uspijeva na dobro dreniranim, tj. propusnim tlima na osunčanim i provjetravanim položajima, zaštićenim od hladnih vjetrova. 

Sadnja biljaka u toplim područjima može se obaviti tijekom cijele godine, dok je u hladnijim umjerenim područjima najbolje saditi u rano proljeće. U hladnijim klimatskim uvjetima limeta se može uzgajati u zaštićenom prostoru i u lončanicama minimalno zapremine 50 litara.

Limeta se može razmnožavati iz sjemena. Sjemenke se moraju skladištiti u vlažnim uvjetima barem 5-6 mjeseci prije sjetve jer u protivnom neće klijati. Najčešće se limeta razmnožava cijepljenjem na podloge kao što su divlji grejpfrut, cleopatra i sl., a koje karakterizira niska osjetljivost na gljivična oboljenja tzv. gumoze (Phytophtora). Limeta se  može uzgajati u obliku stabla ili živice. Mlade biljke, u prvim godinama nakon sadnje brže rastu te ih je potrebno češće zalijevati, jednom do dva puta tjedno. Preporuka je limetu zalijevati kad je tlo u promjeru 8 – 10 cm oko korijena suho.

Gnojidba mora biti uravnotežena, a najbolje je koristiti specijalizirana gnojiva namijenjena agrumima.

Rezidba je obavezna agrotehnička mjera kojom se povećava osunčanost i prozračnost stabla, osigurava bolji rast i razvoj stabla i plodova, olakšava berba te smanjuje opasnost od pojave bolesti i štetnika. Zbog osjetljivosti na niske zimske temperature, rezidba se provodi u rano proljeće. Rezidbom se uklanjaju suhe grane i one grane koje se razvijaju na nižim dijelovima stabla. 

Rodnost, berba i skladištenje

Način uzgoja uvelike utječe na veličinu i kvalitetu priroda. Stabla uzgojena iz sjemena kasno ulaze u rodnost (4 do 8 godine nakon sadnje), dok ona uzgojena cijepljenjem prve plodove mogu dati već u godini nakon sadnje. Prirod varira ovisno o starosti stabala. U petoj do sedmoj godini nakon sadnje prirod je oko 6 t/ha, a u punoj rodnosti 12-18 t/ha. Razvoj ploda od cvatnje do berbe traje oko 9 mjeseci. Kad plodovi postignu veličinu za berbu, a još nisu počeli mijenjati boju u žutu potrebno ih je pobrati jer su tada najkvalitetniji.

Berba se ne smije obavljati prerano ujutro, jer u to vrijeme zbog visokog staničnog tlaka (turgora) dolazi do oslobađanja ulja iz kore ploda koje se gubi i time povećava opasnost od kvarenja plodova. Plodovi limete dozrijevaju i nakon berbe u skladištu. Životni vijek ploda limete nakon berbe važan je s aspekta tržišta. Poželjni uvjeti skladištenja su temperature od 9°C do 10°C i relativna vlažnost zraka oko 85 %.

Izvor: Gospodarski kalendar