Maslinin moljac (Prays oleae) je monofagni štetnik koji tijekom vegetacije razvija tri generacije na različitim biljnim organima. Tako razlikujemo prvu ili cvjetnu generaciju, drugu ili generaciju ploda i treću lisnu generaciju.

Kad krene vegetacija, koja je ovu godinu zbog hladnih fronti u veljači i početkom travnja primjetno kasnila, u maslinicima duž jadranskog područja počinju vrebati bolesti i štetnici. Još dok su potkraj svibnja masline bile u fazi resanja, iz savjetodavnih službi stizala su upozorenja.

Napad i prije resanja

-Na svim opažačkim mjestima štetnik maslinin moljac (Prays oleae) lovi se iznad praga štetnosti, obavještavao je maslinare Ivan Šimičević, dipl. ing. iz zadarske ispostave Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Stoga, posebice kada je riječ o maslinicima slabijega potencijala rodnosti (manje resa), vrijedi provesti zaštitne mjere protiv spomenutoga štetnika neposredno pred samu cvatnju, uz dodatak (zbog bolje oplodnje) jednoga od folijarnih gnojiva na bazi mikroelementa bora.

Uporabiti se može bilo koje sredstvo koje ima dozvolu. To su Decis 2,5 EC ili Imidan 50 WG ili neko drugo prema Fitosanitarnome informacijskome sustavu (FIS).

Ako se prednost daje ekološkim pripravcima kao što su Baturad ili Biobit, njih valja primijeniti nešto kasnije od klasičnih, sugerira Šimičević.

maslinina moljac
Maslinin moljac, Izvor www.chromos-agro.hr

Moljcu predhodila i maslinina buha

Poznati zaštitar dr. sc. Josip Ražov, napominje da maslinin moljac napada u fazi cvatnje kad prva tzv. antofagna generacija ubušivanjem gusjenice uzrokuje štetu na cvatu. Ovo teško i možemo vidjeti golim okom. Ističe da se ove godine prije moljca pojavila maslinina buha koja uzrokuje bijele zapretke najčešće oko cvatova koje vidimo. Ovo opet treba razlikovati od napada medećeg cvrčka koji se također zna javiti, iako rijetko.

Nadalje, napominje Ražov, napadi buhe i cvrčka najčešće nisu ekonomski značajni i ne treba ih suzbijati. Treba izbjegavati insekticide širokog spektra (piretroidi). U slučaju jačeg napada, podsjećaju stručnjaci, na raspolaganju su insekticidi fenoksikarb (Insegar) i piriproksifen (Pyxal) koji se koriste protiv štitastih ušiju. Nemaju registraciju protiv maslinine buhe, ali imaju određeno djelovanje, međutim u jačim dozama. Uključivanjem ovih insekticida u zaštitu protiv štitastih ušiju, ako ima potrebe, dijelom će riješiti i maslinovu buhu.

Što nakon feromonskih lovki?

Maslina je na većini lokacija započela cvatnju u prvom tjednu lipnja. Maslinin moljac se ove godine već početkom svibnja, posebice na lokacijama uz more, na otocima i djelu zaobalja, lovio na feromonske lovke. S početkom cvatnje trebalo je obaviti zaštitu protiv moljca i odgovarajući pripravcima. Na raspolaganju su Bacillus thuringiensis (Baturat, Biobit) 0,1 posto – dozvoljen i u ekološkoj proizvodnji – Deltametrin (Decis 2,5 EC),  0,07 posto, (Decis 100 EC) 0,0175 posto – Fosmet (Imidan), 0,15 posto. Prednost, sugerira dr. Ražov, svakako treba dati insekticidu na bazi Bacillus thuringiensis. Uz insekticid preporučuje dodati i folijarno gnojivo na bazi bora te aminokiseline.

Ženke odlažu po 250 jaja

-Leptir prve ili cvjetne generacije odlaže jaja u cvjetni pup, otkriva poznati agronom mr. sc. Marijan Tomac i objašnjava.

Gusjenica koja se razvija iz jaja ubušuje se u cvjetni pup, izgriza ga, izlazi izvan cvijeta, hrani se i prelazeći s cvijeta na cvijet zapreda cvjetnu resu. Dobro uhranjena ženka maslinovog moljca može odložiti do 250 jaja iz kojih nakon 10-ak dana izlaze gusjenice. One se ubušuju u neotvorene cvjetove u kojima proždrljivo izgrizaju prašnike i čitavu unutrašnjost tučka.

Hraneći se tako prelaze s cvijeta na cvijet. Jedna gusjenica može uništiti 20-ak i više cvjetova. Napad traje oko mjesec dana nakon čega se gusjenice zapredaju u kukuljice. Iz njih u drugoj polovici lipnja ili početkom srpnja izalaze leptiri nove generacije koji odlažu jaja u blizini peteljke plodova, kad su oni veličine 3 do 5 milimetara. Nakon nekoliko dana iz njih izlaze gusjenice koje se odmah ubušuju u plod i putuju prema mekanoj sjemenki. Ulazna rana brzo zaraste i ne vidi se nikakav trag napada i plodovi se normalno razvijaju čitavo ljeto da bi krajem kolovoza i početkom rujna počeli otpadati.

maslinin moljac
Gusjenica moljca se ubušuje u plod uz samu peteljku i smješta između sjemenke i koštice
Foto: Marijan Tomac

 class=
Štete uzrokovane maslininom muhom

Protiv moljca kad “pucaju” prvi cvjetovi

Zaštitu protiv tog štetnika, ako se koriste klasični insekticidi, treba poduzeti kad počinju “pucati” prvi cvjetovi. smatra mr. sc. Marijan Tomac. Tada leptir prve generacije maslinina moljca počinje polagati jajca. Nakon izlaska iz jaja, gusjenica se ubušuje u cvjetni pup te se hrani njegovim sadržajem. Zatim prelazi s cvijeta na cvijet zapredajući ih nitima, a cjelokupni razvoj gusjenice, pojašnjava Tomac, traje 30 do 35 dana. Kukuljenje se odvija u cvjetnom zapretku ili suhom lišću na tlu, a može trajati od 6 do 20 dana.

Suzbijanje prve od tri generacije

Za suzbijanje prve generacije oni čije masline su u ekološkom uzgoju rabe insekticide na osnovi spora Bacillus thuriengiensis var. Kurstakia: Biobit WP ili Baturad WP u koncentraciji 0,1 posto u razdoblju otvaranja cvjetnih pupova, tj. u vrijeme kad moljčeva gusjenica uništava cvijet s vanjske strane.

Oni čije masline nisu u ekološkom uzgoju rabe insekticide koji su registrirani za suzbijanje moljca.

Maslinin moljac tijekom vegetacije razvija tri generacije. Prva generacija napada cvijet, druga plod, a treća se ubušuje u list. Tomac upozorava:

 –Ako nismo obavili suzbijanje prve generacije moljca nakon završene cvatnje na maslinama ostaju smeđi osušeni zapredci u kojima se gusjenica kukulji. Kasnije iz njih izlijeću leptiri druge generacije.   

Maslinin moljac druge generacije, odlaže jaja na plodove veće od 4 milimetra, odnosno popularno veličine zrna pšenice. Iz jaja se razvija žućkasta gusjenica koja se ubušuje u plod uz samu peteljku i smješta između sjemenke i koštice, tu se hrani sadržajem sjemenke, a do trenutka kad koštica očvrsne pojede njen sadržaj, kaže Tomac,

Izbjeći štete velikih razmjera

Po završetku svog razvoja gusjenica buši hodnik u blizini peteljke ploda i izlazi van. To je obično krajem kolovoza i početkom rujna kad napadnuti plod otpada, a na otpalom plodu je karakteristična “rupica“ uz peteljku. Dio plodova također otpada krajem lipnja kad se gusjenica ubušuje u plod. 

-Ukupna šteta otpadanjem plodova u pojedinim godinama može biti velikih razmjera zbog toga treba obavezno pristupiti prskanju maslina protiv druge generacije kad veći dio plodova bude veličine između 4 – 8 milimetara. Dozvolu za ovu namjenu imaju mikrobiološki insekticidi čija djelatna tvar su spore i toksini bakterije Bacillus thuringiensis (Baturad WP ili Biobit WP). Ovi pripravci imaju dozvolu za primjenu u ekološkoj proizvodnji. Djeluju sporo na gusjenice mlađih stadija pa se trebaju primijeniti kad su plodovi veličine oko 4 milimetra. Osim navedenih, dozvolu u integriranoj i konvencionalnoj imaju pripravci čija je djelatna tvar deltametrin i fosmet,  poručuje maslinarima mr.sc. Marijan Tomac. 

Na kraju je još dodao: Uz prskanje insekticidima kao dodatak obavezno koristiti i folijarna gnojiva. Ako maslinari dobiju ovu bitku, čekaju ih još dvije s drugom i trećom generacijom maslinovog moljca.

Prethodni članakZnate li prepoznati fiziološke poremećaje rajčice?
Sljedeći članakKako urediti kosine na okućnici?
Nedjeljko Jusup
Nedjeljko Jusup, dugogodišnji je novinar i urednik. Rođen 7. siječnja 1951. godine u Zadru gdje je završio Gimnaziju pedagoškoga smjera "Juraj Baraković", a studij novinarstva na Fakultetu za sociologiju, političke znanosti i novinarstvo u Ljubljani. S pisanjem počinje još kao srednjoškolac u zadarskom Narodnom listu, tijekom studija u Ljubljani surađuje u Ljubljanskom dnevniku, Pavlihi i u splitskom tjedniku Nedjeljnoj Dalmaciji. Od 1980. do 1991. urednik je dopisništva u Radničkim novinama, tjedniku Saveza sindikata Hrvatske. Surađuje u Večernjem listu, Oku, Zapadu, Novom listu… U ratnim uvjetima 1994. godine, kao autor projekta i prvi glavni urednik s nekolicinom zadarskih kolega pokrenuo najprije tjednik Zadarski list koji je pod njegovim vodstvom nakon četiri godine prerastao u dnevni list. Izlazi stalno od 3. studenoga 1994. Jusup se bavi i publicistikom. Napisao više tekstova o razvitku medija u Zadru, uredio knjige i monografije "Politički obračuni", “Libar okorjelog agronoma” "Hrvatski misir", "Dragulji hrvatskog misira", "112. brigada: Od dragovoljačkih odreda do međunarodnog priznanja RH", Putopisne paralele: "Od Cerodola do Burgundije", “Stanislav Antić: Moje životno djelo”.. Dobitnik je više novinarskih nagrada i priznanja među kojima i godišnju nagradu Hrvatskog novinarskog društva - Zlatno pero 1991/1992 godine za svoje ratne reportaže s prve crte bojišnice. Nakon umirovljenja (2017.) nastavlja uređivati specijalizirani prilog Plodovi zemlje i mora kojega je, s ciljem povezivanja znanosti, struke i prakse u poljodjelstvu i ribarstvu, prije 20 godina pokrenuo u Zadarskom listu. Surađuje sa američkim portalom Olive Oil Times i Gospodarskim listom, objavljuje i u specijaliziranom časopisu Maslina u izdanju Slobodne Dalmacije, kao i portalu Agroklub koji ga je proglasio Autorom godine 2018. Nedjeljko Jusup je dugogodišnji član Hrvatskoga novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske od njegova osnivanja, aktivno sudjeluje na skupovima i seminarima, okruglim stolovima ili tribinama posvećenim aktualnim problemima novinara. Jedan je od organizatora Međunarodnog znanstvenog skupa "Kraljski Dalmatin – 200 godina zadarskog i hrvatskog novinarstva u europskom kontekstu". Inicirao je i sudjelovao u pokretanju brojnih poljoprivrednih manifestacija među kojima VINCRO u Polači, Vinin u Ninu. Ravnokotarska fišijada u Benkovcu… Jusupov novinarski i urednički moto je: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.