Nakon paunovog oka, maslinine muhe, moljca i šokova  zbog naglih promjena temperature u maslinicima posljednjih godina sve više prijeti nova opasnost – olovna bolest. Prema dojavama maslinara “s terena” posebno su napadnuti nasadi u ekološkom uzgoju, ali žutih listova ima manje-više u svim maslinicima.

Pojavu  olovne bolesti potvrđuje i agronom Ivan Šimičević, viši stručni savjetnik u zadarskoj ispostavi Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede.

Kobna za introducirane sorte

Dok paunovo oko češće napada domaće sorte, posebno oblicu, olovna bolest je kobna za introducirane sorte leccino, pendolino, frantoio i druge. Znači, naše sorte su otpornije na olovnu bolest, a strane na paunovo oko, kaže Šimičević.  Kad je riječ o paunovom oku problem je i latentna zaraza koju je, kaže Šimičević, moguće otkriti samo u laboratoriju putem natrijeve ili  kalijeve lužine. Uzročnik olovne bolesti masline je fitopatogena gljiva Pseudocercospora cladosporioides. Simptomi napada na listovima u početku nisu vidljivi jer zaraženo lišće ne mijenja izgled i ni u čemu se ne razlikuje od zdravog lišća.

Ipak, pažljivim pregledom može se uočiti promjena boje na naličju lišća na kojima se pojavljuje olovna prevlaka. U početku boja je zelenkasta, zatim počinje žutjeti, a lišće postupno otpada. U početku zelene, nepravilno razmještene mrlje mogu se pronaći na naličju požutjelih listova. Listovi koji otpadnu, na licu poprimaju smeđu boju, a naličje im postaje sivo, pojašnjava Šimičević.

Opadanje listova i plodova

Osim lista, bolest napada peteljku i plodove na kojima se javljaju crvenkasto-smeđe ulegnute pjege, a zaraženi plodovi s vremenom otpadaju.

 – Šteta nije samo za ovogodišnji urod, ako biljka izgubi puno lista iduće godine nema diferencijacije pupova pa izostaje i rod, kaže Šimičević. Na pitanje kako suzbijati olovnu bolest Šimičević dijeli mišljenje stručnjaka Marija Bjeliša iz Zavoda za zaštitu bilja i poznatog istarskog oleologa Edija Družetića.

Preventivne mjere podrazumijevaju izbor manje osjetljivih sorti, kod sadnje novih nasada treba paziti na povoljan položaj maslinika, zatim redovitom rezidbom krošnju održavati prozračnom i masline pravodobno i optimalno gnojiti.

Što ako se bolest javi jačim intezitetom kao što se to događa u pojedinim maslinicima u  Zadarskoj županiji, ali i diljem  Dalmacije?

Ne prskati kad su visoke temperature

Kad su visoke temperature ne treba tretirati. Do zaraze je došlo ranije, tijekom kiša i nižih temperatura, odgovara Šimičević. Kad je temperatura 30, 32 ili više stupnjeva Celzijevih, nema više šanse niti za olovnu bolest, niti za paunovo oko. Zaraza se na sličan način i u isto vrijeme  događa kod obje bolesti, što podrazumijeva da masline valja štititi  na isti način. Sredstva koja se koriste za suzbijanje paunovog oka ujedno djeluju na smanjenje olovne bolesti.
Stroby i Nativo zaustavljaju širenje bolesti na već zaraženim listovima, imaju sistemično djelovanje i dohvaćaju gljivicu koja se razvija unutar lista. Dobra su mjera za očuvanje funkcije bolesnih listova, dok ne izrastu novi, jer bi prskanje s bakrenim preparatima izazvalo samo njihovo brzo opadanje. Tretiranje je, kaže Šimičević, najbolje obaviti prije jesenskih kiša, kraj osmog mjeseca, i početkom rujna, drugo tretiranje se obavlja nakon berbe te početkom proljeća.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje