Ne tako davno međimurska žganica imala je visoko mjesto kod poznavatelja istinskih žestokih pića, no širenjem šarke, bolesti šljive bistrice gotovo je izumrlo žgajarenje u Međimurju. Sada nastupa novo vrijeme stvaranja nove međimurske žganice koju stvara dvadesetak manjih voćara.

Na inicijativu novinara i dobrih poznavatelja žganice Igora Halića i Stjepana Mesarića u međimurskom naselju Merhatovec u Općini Selnica, na imanju Juraja i Božice Kamenar, krajem lipnja 2019. godine, održan je 1. Festival međimurske žganice čime je označen početak novog odnosa prema međimurskoj žganici, žestokom alkoholnom piću i početak uspona od seoskog pića prema brendiranju i svrstavanju među najbolje hrvatske žganice i rakije. Na 1. Festivalu sudjelovalo je desetak malih proizvođača žganice s petnaestak voćnih žganica stvorenih na tradicionalan način sjeverozapadnog dijela Hrvatske.

Godinu dana kasnije, održan je i 2. Festival međimurske žganice s dvadesetak proizvođača žganice i tridesetak voćnih žganica. Na tom festivalu odlučeno je da se ide na snažniju promociju žganice te traženju puta prema zaštićenoj robnoj marki i brendiranju iste, što bi stvorilo uvjete za zauzimanje značajnog mjesta na tržištu.

U rujnu ove godine u Domu kulture u Selnici održana je radionica na temu Međimurske žganice koju je vodio Ivan Goričanec, promotor žganice, a predavači su bili vrsni agronomi, doc. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj i dipl. ing. agr. Dario Grabarić. Oni su rekli kako postoje uvjeti da međimurska žganica postane zaštićena roba marka, jer riječ je o izuzetno dobrom alkoholnom piću stvorenom od voća koje se u Međimurju uzgaja u zdravom i čistom okruženju te se stvara na tradicionalan način.

Na 1. festivalu u Merhatovcu uručene su Uspomenice za sudjelovanje

Svi koji stvaraju međimursku žganicu trebaju imaju registrirane ili prijavljene kotlove kod nadležne službe te njihove žganice nikako ne smiju biti nazivane rakijom.

Osnova su ekološki uzgojeno voće i tradicijski način stvaranja

Ne tako davno međimurska žganica, uglavnom šljivovica imala je visoko mjesto kod poznavatelja vrsnih žestokih pića, a izuzetno su je cijenili Austrijanci i Nijemci gdje su je odnosili Međimurci na privremenom radu. Na žalost, uslijedila je šarka, bolest šljive na koju je posebno osjetljiva sorta bistrica, i koja ju je gotovo uništila, što je rezultiralo prestankom žgajarenja i stvaranja međimurske žganice na tradicionalan način. Od 2015. godine nekoliko entuzijasta započelo je ubirati tradicionalno voće međimurskih domaćinstava i žgajariti ih na starinski način, te je tako u samo nekoliko godina stvoreno nekoliko žganica gotovo savršenog okusa, mirisa i kristalne svjetlosti.

Što je krasi i kakva bi trebala biti međimurska žganica?

Sirovina je voće koje mora biti uzgajano na tradicionalni i ekokloški način, bez uporabe kemijskih zaštitnih sredstava i mineralnih gnojiva. Breskve, trešnje, višnje, šljive, marelice i kruške osnovne su voćke koje se beru ručno i zatim spremaju u posude, prvenstveno drvene ili metalne (inox) te se nakon toga ostave najmanje mjesec dana na dozrijevanju. Žgajarenje mora biti u bakrenim kotlovima s klobukom i loženjem na drva u zatvorenim ili otvorenim prostorima. Međimurska žganica bi trebala imati 44 % vol. alkohola i dozrijevati u mračnim prostorijama u staklenim posudama najmanje šest mjeseci. Nakon toga se stavlja u litrene ili polulitrene bezbojne staklenke i tako se otprema na tržište. Ovog trenutka, u Međimurju je u punom jeku žgajarenje i nastajanje novih žganica, a ujedno se obavljaju i pripreme za osnivanje udruge koja će provoditi zamisli ljudi koji su stvorili savršene međimurske žganice. Općina Selnica i njezin načelnik Ervin Vičević spremni su podržati projekt kao i daljnje održavanje Festivala međimurske žganice, festivala koji je iznjedrio međimursku žganicu kao brend i piće.

Marin Mihaljević Žulj i Dario Grabarić kažu kako međimurska žganica ima uvjete za brendiranje

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje