Dobro podnosi mraz i studen

Mini kivika je vrlo pogodna za uzgoj na kontinentu s obzirom na to da podnosi zimske temperature i do -30 °C. Štoviše, za uspješan uzgoj vrlo su bitne niske zimske temperature tijekom zimskog mirovanja kako bi se aktivirali rodni pupovi za iduću sezonu. Iako dobro podnosi kasne mrazeve, ipak nužno je da za vrijeme porasta mladica ne bude mraza tijekom 150 dana jer bi moglo doći do smrzavanja mladica i pupova.

Stoga se često uzgaja na padinama na 600 do 800 m nadmorske visine, iako bez problema uspijeva i na nižim položajima. Mini kiviku treba saditi na sunčana mjesta na ocjeditom blago kiselom tlu. Uzgoj će biti uspješan i na lagano zasjenjenim položajima ili tlu neutralne pH reakcije, ali će biti smanjeni urod. Mini kivika prorodi 3 do 4 godine nakon sadnje, ali neki ozbiljniji urod može se očekivati tek nakon 6 do 8 godina.

Bitno je da biljke budu zaštićene od jakog vjetra. Tako se na okućnicama može saditi uz južni zid kuće, iza ograde ili koje druge prepreke. Ako se planira veći uzgoj ovog voća, potrebno je odabrati položaje zaštićene od jakih vjetrova ili treba postaviti vjetrozaštitne pojaseve. Gnojidba treba biti umjerena. Slaba gnojidba smanjit će vegetativni rast, ali može dovesti i do pojave žućenja lišća. Prekomjerna gnojidba dušikom pak može izazvati slabu cvatnju i plodove smanjene sočnosti. Također će biti pojačani vegetativni rast, a biljka može nespremna dočekati zimske niske temperature.

Navodnjavanje je vrlo važno jer nedostatak vode uzrokuje opadanje lišća i gubitak plodova. Zahtijeva velike količine vode tijekom sezone, ali ne i stagnirajuće vode jer može doći do gušenja korijena, a time i do propadanja cijele biljke. U ljeti je potrebno navodnjavati kako bi se nadomjestila voda koja nedostaje uslijed vrućih i sušnih dana.

Bujan rast – idealan za pergole

Rast je vrlo bujan te u prirodnim uvjetima stabla mogu doseći visinu do 30 metara. U uzgoju taj potencijal se može iskoristiti u širenju na pergolama, tj. brajdama kao i običan kivi. Ipak ta potpora mora biti čvrsta i stabilna zbog vrlo brzog rasta (izboj može narasti i do 6 m u jednoj sezoni). Uzgojem na pergolama olakšat ćemo sve zahvate pa i berbu.
Plod je veličine 2-2,5 cm, zelene boje, bez dlačica, veličine bobice grožđa. Meso ploda je kao kod običnog kivija, također zelene boje. Ovisno o sorti može imati i crvenkaste boje bilo u kožici bilo u mesu. Može se koristiti na razne načine – sirov, kuhan, sušen, prerađen u pek meze i sl.

Plodovi se beru tijekom listopada i početkom studenog. U fazi zrelosti vrlo se lako odvajaju od biljke. Kako često znaju i sami otpasti kada dozriju, mogu se brati i ranije te pustiti da sazriju odvojeni od biljke. Urod ovisi o starosti biljke i načinu uzgoja, ali je obično 25-30 kg po grani.

Vrlo je bitno da su u uzgoju mini kivike zastupljene i ženske i muške biljke iako postoje i samooplodne ženske biljke. Jedna muška biljka može uspješno oprašiti šest ženskih biljaka. Kao oprašivač može se koristiti i muška biljka običnog kivija.
Uspješno se razmnožava sjemenom, ukorjenjivanjem reznica ili cijepljenjem na podlogu koja može biti mini kivika ili običan kivi. Kod razmnožavanja sjemenom, bitno je da to sjeme ne bude od plodova koji su dobiveni oprašivanjem polenom s običnog kivija jer je takvo sjeme sterilno.

Pravilna rezidba – bolje zametanje pupova

Jača rezidba se obavlja u zimi ili u kasnu jesen kako bi se izbjeglo suzenje. Ona ovisi o načinu uzgoja, ali se uglavnom sve bazira na zamjeni izboja i vrlo je slična kao kod običnog kivija. Mini kivika rađa na izbojima koji su se razvili na jednogodišnjim izbojima. Mladicu iz koje očekujemo da će se razviti rodni izboji potrebno je u lipnju skratiti na 1 metar. Time ćemo potaknuti zametanje rodnih pupova i smanjiti pretjerani vegetativni rast. Starije izboje treba izbaciti skraćivanjem do razgranjenja na kojem se nalazi rodni izboj.

Muške biljke nije potrebno rezati tijekom zime. Njih se preporučuje rezati za vrijeme vegetacije kako bismo potaknuli bolje zametanje cvjetnih pupova. U lipnju se odstranjuju izboji koji su nosili cvjetove. Mladice na kojima očekujemo cvjetove iduće godine trebamo skraćivati u dva navrata. Prvi put u lipnju na 50 cm, a drugi puta u kolovozu na 80 cm. Tako ćemo potaknuti bolje zametanje cvjetova.

Važni uzročnici bolesti i drugih problema od kojih je važno zaštititi mini kiviku su Phytophthora, Botrytis, Sclerotinia te nematode, tripsi, savijači i sl. No ipak ti uzročnici ne čine velike štete i ne pojavljuju se često. Kod mladih biljaka veliki problem mogu biti mačke. Izboji mini kivike otpuštaju miris sličan mirisu mačje trave, pa se mačke često stružu o samu biljku ili pak raskapaju oko korijena čime potpuno unište mlade biljke.

Prethodni članakPravilna sadnja maslina
Sljedeći članakMalo kozarstvo za malo gospodarstvo
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.