Potrebno se osvrnuti na vlastito gospodarstvo i na okolinu tj. koja hranidbena masa stoji neiskorištena i ima je u obilju, koja se hrana može najpovoljnije iskoristiti, uskladištiti ili proizvesti, vodeći pri tom računa o dodatnoj iskoristivosti alata i strojeva s kojima se već raspolaže. Radna snaga i broj radnih sati također su čimbenik odluke.
Malo kozarstvo osigurat će domaćinstvo nutritivno visokovrijednim mlijekom, uz minimalnu vještinu bit će vam na raspolaganju vašem organizmu vrlo korisni i neophodni probiotici, s malo učenja uvijek će vam biti dostupan sir u bezbroj varijanti. Ako se posvetite siru, sirutku će maksimalno iskoristiti druge životinje na domaćinstvu.
mala gospodarstva drže mali broj koza samo zbog dnevnih potreba od dvije litre za domaćinstvo i izvanrednih rezultata u korištenju kozjeg mlijeka kao direktni dodatak u ishrani pri odrastanju i tovu peradi, posebno kopuna. Poznat je podatak o naročito povoljnom utjecaju kozjeg mlijeka u svinjogojstvu.
Kozarstvo i turizam
Švicarska

Raznolika, mala, lijepa, uredna i dobro organizirana seoska gospodarstva, s vrtovima punim svježeg povrća, raskošnim cvjetnjacima, ogradama s mnoštvom raznih domaćih životinja, uz niz održanih seoskih obrta, temelj su zelenog turizma. Tradicionalno malo kozarstvo posebno pridonosi visokom standardu života u svim seoskim sredinama. Danas je samo opskrba biološko visokovrijednom nutritivnom hranom, temeljenom na kozarstvu i prodaja viškova iste izravno s kućanstva, jedan od bitnih čimbenika kvalitete života i ekonomske neovisnosti velikog dijela malih seoskih gospodarstava raspršenih po svim kantonima konfederacije.
Njemačka
Kad su u Njemačkoj na snagu stupile tzv. mliječne kvote, za manje proizvođače kravljeg mlijeka nastupile su neočekivane poteškoće. Novi zahtjevi značili su visoko i neopravdano investiranje, koje bi se značajno odrazilo na kvalitetu života djece i farmera. Napustili su govedarstvo i počeli s kozarstvom. Investirali su u gradnju farmi koza i počeli se baviti turizmom.
Austrija
Stolarski obrt "OSWALD" u brdovitom predjelu, na pola puta između Graza i Beča, naravno, kao dopunski prilog gazdarice, malo kozarstvo. Pri skoro redovitom druženju kozara u lokalnoj gostionici dolazi do formiranja dobro smišljene vertikalne udruge, na temelju projekta stolara Oswalda. Na 15 domaćinstava organiziran je smještaj turista u sobama. Sve sobe su replika starih seoskih soba, koje se razlikuju, niti jedna nije ista, izrađene u lokalnoj stolariji "Oswald". Projekt je na svim razinama ocijenjen „izvoran – izvrstan“, a sama ocjena ubrzala je svu potrebnu dokumentaciju i prihvatljive bankovne kredite. Krediti su već vraćeni, a broj soba se povećava.
Lijepa Naša
Ne tako davno, dvije-tri kravice život su značile i omogućile su našoj nešto starijoj generaciji solidno školovanje. Danas imamo niz primjera gdje je upravo ta generacija omogućila akademsko – fakultetsko školovanje svojoj djeci uz značajnu podršku srednjeg ili malog dopunskog kozarstva – ovčarstva. U tijeku svog školovanja zdušno su pomagali na gospodarstvu i dovodili sa sobom svoje prijatelje. Gospodarstvo marljivih i plemenitih ljudi uvijek zrači toplinom i dobrohotnošću. Zanimljivo je da visoko školovana djeca odrasla na takvim gospodarstvima, kao u pravilu, ne odlaze u svijet, cijene svoje gospodarstvo i čvrst su oslonac svojim roditeljima.

Prethodni članakZelena smrekina uš šiškarica
Sljedeći članakPlodoredom do većeg prinosa povrća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.