Današnja cikla (Beta vulgaris var. conditiva) potječe od divlje cikle (Beta vulgaris var. maritima), koja se još i danas može naći na obalama Sredozemnog i Crnog mora. Iz biljke s mesnatim, debelim lišćem i tvrdim, neupotrebljivim korijenom uzgojeni su oblici sa sočnim, crvenim korijenom različitih oblika, dok je list zanemaren, iako je i on jestiv.
Kao hrana i lijek cikla se koristi više od dvije tisuće godina. Kroz povijest je poznata kao lijek protiv malarije, kod povišene temperature, prehlade i gripe te sredstvo za regulaciju tlaka. U kuhinji se koristila kao bojilo za glazure na kolačima ili ružičaste palačinke.
Energetska vrijednost cikle iznosi samo 45 kcal na 100 g svježe namirnice. Voda čini 88 g, ugljikohidrati 9,4 g, proteini 1,5 g, masti 0,1 g, vlakna 2,5 g. U cikli se nalaze brojni minerali: kalij (345 mg), fosfor (44 mg), kalcij (35 mg), magnezij (20 mg), željezo (0,89 mg), fluor, sumpor, jod, brom, selen, kobalt itd.
Od vitamina zastupljeni su B 1 ,B 2 , B 6 , C, folna kiselina i pantotenska kiselina.
Iako nije bogata željezom cikla je poznati narodni lijek kod slabokrvnosti ili anemije. Za to su zaslužni kobalt, koji sudjeluje u stvaranju vitamina B 12 i folna kiselina. Prirodna bojila, pigmenti, imaju snažno antioksidativno, protuupalno i detoksifikacijsko djelovanje.
Betain i betanin pomažu pri regulaciji krvnog tlaka, smanjenju kolesterola, poboljšavaju metabolizam, pospješuju bolji rad jetre te jačaju obrambeni sustav organizma.
Na sniženje tlaka osobito djeluju nitrati iz cikle jer u organizmu prelaze u nitrite i dovode do povećanja dušikovog oksida u krvi, što uzrokuje opuštanje i širenje krvnih žila.
Antocijan iz cikle djeluje na obnavljanje krvi, služi kao prirodno sredstvo za zaštitu i uklanjanje posljedica štetnog zračenja, a u laboratorijskim uvjetima je dokazano da suzbija rast stanica tumora (crijeva, dojke itd.). U cikli se nalazi i salicilna kiselina koja djeluje protuupalno. Karotenoidi lutein i zeaksantin važni su za zdravlje očiju. Istraživanja pokazuju da svježi sok cikle ima pozitivan učinak na bolji protok krvi u mozgu, poboljšava brzinu prijenosa signala u živčanim stanicama i rad mozga.
Također povećava izdržljivost organizma, npr. pri različitim sportskim aktivnostima.
Kuhanjem cikle količina aktivnih tvari znatno se smanjuje pa tako i ljekovito djelovanje.
Sok od cikle
Za pripremu soka treba koristiti korijen tamnocrvene boje, pravilnog oblika (okruglog ili duguljastog), glatke i neoštećene kore, promjera do 6 cm, jer što je promjer veći sredina ploda je drvenastija i nema tako dobar okus.
Ciklu treba očistiti od suvišnih nečistoća, dobro oprati i očistiti četkom te sitno izribati.
Pustiti da odstoji nekoliko sati i iscijediti sok. Sok se može pripremiti i tako da se izribana cikla poprska sokom od limuna i prelije s malo meda, a zatim ocijedi ili tako da se ocijedi u sokovniku.
Preventivno se pije 1 dl soka u gutljajima, ujutro ili između obroka, jedan ili 2 tjedna. Kod lakših oboljenja pije se 3 puta dnevno po 1 dl soka, a kod težih oko pola litre soka, 1 dl ujutro natašte u gutljajima, a ostalo tijekom dana između obroka.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZelena smrekina uš šiškarica
Sljedeći članakPlodoredom do većeg prinosa povrća
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.