Sve donedavno u Europi se smatralo da je uzgoj američkih borovnica moguć bez posebnih mjera zaštite od štetnih organizama. Tome su najviše pridonijela iskustva europskih proizvođača koji ih uzgajaju u područjima s relativno malo ukupnih godišnjih oborina (npr. Portugal, Španjolska, sjeverni dio Poljske), ali kad se intenzivni uzgoj američke borovnice proširio u alpskom području gdje tijekom vegetacije pada veća količina oborina (npr. Švicarska, Austrija, sjeverna Italija, Slovenija, zapadni dio Hrvatske) različiti uzročnici bolesti američkih borovnica postaju ograničavajući čimbenik uspješne proizvodnje.
Prema podatcima Američkog fitopatološkog društva, sredinom 1990-ih na borovnicama je opisano 20 gljivičnih uzročnika bolesti, dvije bakterioze i 10 bolesti uzrokovanih biljnim virusima. Globalnim klimatskim promjenama u našoj su zemlji posljednjih godina sve učestaliji ljetni prodori ciklona s Atlantika koji uz grmljavinsko nevrijeme i tuču sve više “donose” natprosječne količine oborina, neravnomjerno i nepredvidljivo raspoređene tijekom godine. Izbor pogodnog staništa, uravnotežena gnojidba, navodnjavanje, pravilna rezidba i izbor otpornijih sorata su temeljne mjere biljne higijene za smanjenje pojave i šteta od bolesti i nametnika američkih borovnica.
Ako u vrtovima posadimo zdrave sadnice manjeg broja ovih biljaka u pravilu ne očekujemo jaču pojavu štetnih organizama. No, srednje-europska su iskustva potvrdila da u intenzivnim rodnim nasadima možemo očekivati značajne ekonomske štete od skupine bolesti koje napadaju cvjetne i generativne organe (plodove): npr. gnjiloća cvjetova i plodova ili monilija (Monilinia vaccinii-corymbosi), siva plijesan (Botrytis cinerea) i antraknoza (Colletotrichum), te skupine gljivičnih bolesti koje napadaju korijen i izdanke američke borovnice: npr. plamenjača korijena (Phytophthora spp.), te uzročnici raka, paleži i prijevremenog propadanja izdanaka (Botryosphaeria, Fusiccocum, Godronia, Phomopsis).
Većina bolesti američkih borovnica je povezana sa “neživim” oštećenjima biljaka od mraza, tuče, suše, pomanjkanja hranjiva i starenjem rodnog drva. Uzgoj nekoliko grmova američkih borovnica uz okućnice i/ili vikendice najčešće nije uspješno kao većine drugih voćnih vrsta, jer malo specijalnog supstrata oko korijena u sadnji nije dovoljno da osigura reakciju, organsku tvar i primjerenu vlažnost.
Tablica 1. Optimalni epidemiološki uvjeti za razvoj nekih bolesti borovnica (vidi Slike 1-7):
Uzročnik bolesti borovnica Optimalni epidemiološki uvjeti Monilinia (palež izdanaka i trulež plodova) Kritično razdoblje primarnih zaraza: kad zeleni vegetativni pup dostigne 5 mm, odnosno od otvaranja cvjetnih pupova: česte oborine, visoka vlažnost zraka (≥95 %) i temperature 10-16°C bitne su krajem zime – početkom proljeća za formiranje apotecija. Infekcije moguće pri vlaženju biljaka barem 4 sata pri 14°C (ili barem 10 sati pri 2°C) Botrytis (siva plijesan) Razvija se pri širokom rasponu temperatura 1-30°C (optimalno 18°C), uz najmanje 15 sati vlaženja osjetljivih biljnih organa pri 15-20°C i relativnu vlažnost zraka >90 %. Colletotrichum (gorka trulež plodova) Pojavu bolesti očekujemo kad od cvatnje i neposredno prije berbe plodova bilježimo iznadprosječno kišno (vlažno) i dovoljno toplo razdoblje (latentne zaraze zelenih plodova). Infekcije zahtijevaju barem 12 sati vlaženja pri temperaturi 15-27°C, uz visoku vlažnost zraka Botryosphaeria (rak i propadanje izdanka) Inokulum najaktivniji tijekom proljetno-ljetnog razdoblja (V i VI mjesec): uz dovoljno vlage (kiša, rosa, magla) i optimalne temperature 25-28°C (inkubacija traje 4-6 tjedana). Rane na izdancima pogoduju brzom širenju bolesti.
Bolesti borovnice
Ubrzo nakon sadnje na američkim borovnicama je moguće na izdancima primijetiti crvenkasto-smeđe ovalne pjege, koje mogu u sredini biti sive boje (vidi Slike 1 i 2). Naknadno kora na takvim izdancima puca i posivi. Ove se promjene u jačoj mjeri javljaju ako borovnice uzgajamo na “močvarnim staništima”, a uzrokuju ih različiti uzročnici prilagođeni toplijim (npr. Botryosphaeria) ili hladnijim uvjetima (npr. Fusicoccum, Godronia). Odumiranje mladica, izdana i rodnih grmova traje dulje razdoblje, a poznata je kao rak i odumiranje rodnih grmova. U kišnim i vlažnim sezonama palež izdanaka i propadanje (trulež) plodova borovnica uzrokuje nekoliko gljivica (Monilinia, Botrytis, Colletotrichum) (vidi Tablicu 1. i Slike 3, 5, 6 i 7).
Tablica 2. Neka kemijska sredstva za zaštitu bilja registrirana u našoj zemlji radi suzbijanje neželjenih organizama pri uzgoju (američkih) borovnica (voćke) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)
Djelatna tvar Pripravci Primjena Fungicidi *bakar Cuprablau-Z 35 WG 1,28-1,7 kg/ha (K=OVP) sumpor Chromosul, Kumulus, Microthiol Specijal D. 5 kg/ha (K=21 dan) miklobutanil Fond 12E 0,04-0,08 % (K=7 dana) ciprodinil & fludioksonil Switch WG 1 kg/ha (K=10 dana) trifloksistrobin Zato 50 WG 110 g/ha (7 dana) Insekticidi mineralno ulje (voćke) Bijelo ulje, Svjetlo mineralno ulje EC 3-4 % (K=42 dana) pirimikarb Pirimor 50 WG 0,5 kg/ha (K=21 dan) spinosad Laser KS 0,1-0,2 l/ha (K=3 dana) Herbicidi **pendimetalin Sharpen, Pendus 330 EC 3-5 l/ha (K=OVP)
Vlaga od učestalih oborina, te dugotrajne magle i rose uz moguće štete od tuče, presudne su razvoj svih gljivičnih uzročnika bolesti izdanaka, cvjetnih organa i plodova borovnica.
Budući da je broj dopuštenih sredstva za zaštitu bilja u borovnicama ograničen (vidi Tablicu 2.), razvoj bolesti nastojimo spriječiti prozračnim uzgojnim oblikom, uravnoteženom gnojidbom, uklanjanjem oboljelih organa i pomlađivanjem rodnih grmova. Struka preporučuje nekoliko preventivnih aplikacija dopuštenim pripravcima od početka vegetacije, te ponovno nakon berbe plodova borovnica. Pritom se koriste bakarni i neki organski fungicidi (vidi Tablicu 2.), dok se u ekološkom uzgoju primjenjuju mikrobiološka sredstva (Bacillus subtilis), kalijev-bikarbonat (Armicarb, Vitisan), botanički pripravci (npr. Equisetum Plus) sumporasto-kisela glinica (MycoSin) i kalijevo vodeno staklo (Pottassol) (vidi Tablicu 3.).
Tablica 3. Neka sredstva za zaštitu bilja dopuštena radi suzbijanje neželjenih organizama pri ekološkom uzgoju (američkih) borovnica
Skupina Pripravci Neželjeni organizam Fungicidni učinak Tvari tradicionalne primjene dopuštene u ekološkoj proizvodnji Cuprablau-Z 35 WG sušenje izdanaka Chromosul, Kumulus, Microthiol Scecijal D. pepelnica MycoSin bolesti izdanaka Tvari biljnog podrijetla Equisetum Plus bolesti izdanaka Mikrobiološki pripravci Ekstrasol, Pro-Bac, Mikroorganizmi trulež plodova Ostale tvari dozvoljene u ekološkoj proizvodnji Armicarb, Vitisan siva plijesan Pottassol siva plijesan Insekticidni učinak Parafinska ulja Bijelo ulje, Svjetlo mineralno ulje EC štitaste uši Botanički insekticidi NeemAzal T/S, Asset Five, Piretro Natura gusjenice 
Potreba za mjerama suzbijanja uzročnika bolesti na nadzemnim dijelovima borovnica temelji se na osjetljivosti sorata (pojavi simptoma u prethodnim sezonama), te količini i rasporedu oborina, vlaženju biljaka, sparini i pripadajućim temperaturama zraka (vidi Tablicu 1.). Kod potpunog i naglog sušenja rodnih grmova, bez ranije opisanih simptoma na izdancima, valja pregledati zdravstveno stanje korijena moguće zbog vlažne truleži (Phytophthora – vidi Sliku 10) ili češće od oštećenja uzrokovanih poljskim glodavcima (voluharice – vidi Sliku 8). Zaražene grmove mijenjamo sadnjom novih, a radi preventivnog sprječavanja bolesti korijena dobro je sadnice borovnica preventivno potapati u otopinu mikrobioloških pripravaka (vidi Tablicu 3.).
Na zajedničkom europskom tržištu sadnog materijala stručne službe zadnjih godina upozoravaju na moguću pojavu karantenske vrste Xylella fastidiosa (primarni domaćini vinova loza, breskva, maslina, agrumi), pa na površinama gdje sadni materijal borovnica potječe iz članica u kojima je lokalno potvrđena pojava nove biljne bolesti (Italija, Francuska, Španjolska, Njemačka) redovito pratiti razvoj i zdravstveno stanje nasada.
Na nepoznate neželjene promjene (vidi Slike 11, 12 i 13) obavijestiti stručne službe, državni inspektorat ili ovlašteni laboratorij za dokazivanje uzročnika biljnih bolesti.
Štetnici borovnica
Od štetnika na borovnicama možemo očekivati pojavu zelenih gusjenica grbica malog mrazovca (Operophtera) koje već prije cvatnje napadaju generativne organe (vidi Sliku 14), zatim gusjenice sovica i nekih savijača koje oštećuju izdanke borovnica (vidi Sliku 15). Borovnice nisu osjetljive na napad fitofagnih grinja, kao primjerice maline i kupine, ali je moguća pojava štitastih uši (vidi Sliku 16), lisne uši borovnice (Aphis vaccini) i mušice izdanaka (Dasyneura oxicoccana). Radi redovitog pomlađivanja rodnih grmova borovnica štetnici izbojaka ne smiju se podcijeniti, ali primjena insekticida je ograničena zbog manjeg broja registriranih pripravaka, te zbog dodatne zaštite oprašivača (bumbara i solitarnih pčela).
Među štetnim organizmima životinjskog podrijetla u nasadima američkih borovnica sve češće srećemo štete od gusjenica malog mrazovca (Operophtera – slika lijevo, oštećeni cvjetni organi) ili štete na izdancima borovnica od drugih vrsta gusjenica (slika u sredini) (Snimio M.Šubić). Štitaste uši napadaju sve višegodišnje voćne nasade, pa ih možemo naći na izdancima borovnica (slika desno).
Poželjno je da nasadi borovnice budu prekriveni mrežom protiv tuče, koja ujedno štiti plodove u zriobi od ptica i vrlo visokih ljetnih temperatura (borovnica je šumska biljka koja u nekoj mjeri traži sjenu). Potrebno je osigurati kvalitetnu oplodnju bumbarima i “divljim” ili “solitarnim” pčelama, pa većina vlasnika u nasade postavlja priručne nastambe za korisne oprašivače (vidi Sliku 8). Kako tijekom cvatnje borovnica za kišovito-vlažnog razdoblja bilježimo optimalne uvjete za razvoj dominantnih gljivičnih bolesti (vidi Tablicu 1.), u mogućim mjerama zaštite voditi računa o posrednom utjecaju sredstva za zaštitu bilja na bumbare i solitarne pčele (vidi Tablicu 4.).
Tablica 4. Postrani utjecaj nekih kemijskih sredstva za zaštitu bilja na bumbare (izvor: Koppert, 2011)
Djelatne tvari Pripravci *Sekundarni učinak Perzistentnost (dani) ciprodinil & fludioksonil Switch WG ⌂ 0 trifloksistrobin Zato 50 WG ⌂ 0 spinosad Laser KS ← 2
Na supstratu od treseta i piljevine crnogoričnog drva brzo se šire dominantni sjemenski korovi (npr. Echinochloa, Amaranthus, Chenopodium i sl.) (vidi Sliku 17), pa je potrebno njihovo kemijsko ili mehaničko uništavanje. Stoga vlasnici nasada borovnica mogu koristiti novčanu potporu za mehaničko suzbijanje korova unutar redova višegodišnjih nasada (operacija 10.1.16.) u mjeri 10 iz Programa ruralnog razvoja (“Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene”) (373,33 EUR/ha).
