Još od vremena starih Grka i Rimljana glavna podloga za trešnju je sjemenjak divlje trešnje (Prunus avium).Tek u 18.stoljeću u Francuskoj se uvodi i rašeljka (Prunus mahaleb).Prva podloga se koristi na težim i vlažnijim tlima,dok je druga namijenjena više za suha skeletna tla.

Najveća mana im je bila prevelika bujnost stabla,tako da se trešnja sve donedavno nije mogla uzgajati u gustom sklopu uz primjenu suvremene tehnologije,kao što je to slučaj npr.s jabukom ili kruškom. Početkom 20.stoljeća javlja se selekcija divlje trešnje F12/1 (East Malling,Velika Britanija) koja ima prednost što se može vegetativno razmnožavati i što je otporna na bakterijski rak, ali prethodno iznesena mana ostaje obzirom na to da se radi o selekciji P.avium .

Rješenje za taj problem se pokušalo potražiti u interspecijes hibridima (križancima različitih vrsta).Tako je isti institut 1977.godine u proizvodnju uveo podlogu Colt. Radi se o hibridu Prunus avium x Prunus pseudocerasus koji je manje bujnosti od P. avium. Ipak,smanjenje bujnosti nije takvo da bi se Colt mogao preporučiti za uzgoj u gustom sklopu. Oplemenjivač Gruppe s instituta Justus Liebig u Giessenu je izdvojio čitavu seriju novih podloga od kojih neke predstavljaju selekcije Prunus canescens ili hibride Prunus fruticosa x Prunus cerasus i Prunus fruticosa x Prunus avium.

U Sjedinjenim Američkim Državama nastaje čitava serija hibrida Prunus avium x Prunus mahaleb (M x M serija).Treba spomenuti i program u francuskom institutu INRA koji je rezultirao podlogom Tabel Edabriz. U Italiji se radi na selekciji višnje koja je rezultirala podlogama CAB serije. Schimmelpfeng je stvorio seriju Weiroot podloga također iz populacije višnje iz Bavarske. Iz ovih selekcijskih programa dolazi glavnina obećavajućih podloga za trešnju čija će svojstva biti ukratko opisana. Radi se o podlogama Tabel Edabriz,M x M 14,CAB 6P,CAB 11 E, Gisela 5 i Weiroot 158.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Sljedeći članakCiklame: Trajnice koje uljepšavaju vrt zimi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.