Maslinina muha (Bactrocera oleae, Rossi, 1790) glavni je štetnik masline. Ona izravno utječe na kvalitetu i količinu uroda, što može uzrokovati gospodarske gubitke veće od 50% u godinama jakih napada.
Napadi muhe rezultiraju ne samo gubitkom mase plodova, već i smanjenjem kakvoće ulja zbog oksidacijskih procesa i sekundarnih infekcija gljivicama. U ekološkoj proizvodnji gubici mogu biti i veći zbog ograničene uporabe kemijskih sredstava.
Poseban problem je u izostanku pravovremene zaštite kada se napad proširi u optimalnim klimatskim uvjetima. Uz globalne klimatske promjene, dolazi do promjena u populacijskoj dinamici ovog štetnika, što dodatno otežava planiranje zaštitnih mjera.
Koji čimbenici su ključni za određivanje intenziteta napada maslinine muhe?
Maslinina muha prolazi kroz kompletan preobrazni ciklus: jaje, ličinka, kukuljica i odrasli oblik. Ženka polaže jaja ispod pokožice ploda, a ličinka se hrani mezokarpom, uzrokujući izravne štete.
Ciklus razvoja je vrlo osjetljiv na temperaturu. Optimalne temperature za razvoj ličinki kreću se između 22 do 26 °C, dok temperature iznad 32 °C značajno usporavaju ili onemogućuju razvoj jaja i ličinki, osobito noćne.
Ekološki čimbenici, uključujući temperaturu zraka, vlagu i fenofazu masline, ključni su za određivanje intenziteta napada maslinine muhe. Topliji uvjeti u ranom ljetu mogu otežati razvoj ranih generacija, ali produljena sezona ujesen omogućava dodatne generacije koje mogu ozbiljno oštetiti kasnije sorte. Prema višegodišnjim klimatskim projekcijama, Hrvatsku u budućnosti očekuje sve veći broj izrazito toplih dana, onih kada temperatura prelazi 30 °C. Do sredine stoljeća, takvih bi dana moglo biti i dvanaest više godišnje nego što je bio prosjek krajem 20. stoljeća.
Istovremeno se očekuje i pad količine oborina, osobito ljeti, na obali i do 20 %, a u zaleđu između 10 i 15 %. Ove promjene u klimi mogle bi znatno promijeniti životne cikluse brojnih vrsta, uključujući i maslininu muhu. Pri tome bi toplije i suše jeseni mogle pogodovati češćoj pojavi njihovih kasnoljetnih i jesenskih generacija. Maslinina muha u svom razvoju usko prati fenofaze masline, osobito fazu očvršćivanja ploda koja pruža optimalne uvjete za polaganje jaja.
Najveća populacijska aktivnost muhe obično se podudara s razvojem ploda, što čini tu fenofazu ključnom za pravovremeno praćenje i suzbijanje štetnika. Prema talijanskim istraživanjima očekuje se kod zagrijavanja Mediterana za oko 1,8 °C u Hrvatskoj i sjevernoj Dalmaciji raniji početak cvatnje masline za nekoliko dana, što su uskladili s ekologijom maslinine muhe.
Porast godišnje populacije muha
Modeli pokazuju da će godišnja populacija muhe porasti u nekim unutrašnjim i planinskim područjima (gdje su sada uvjeti manje povoljni), dok će u vrlo toplim regijama (otoci) stagnirati ili opadati.
U regiji koja uključuje Hrvatsku, predviđa se smanjenje udjela napadnutih plodova s približno 57,8 % na oko 45,5 %, ali promjene su prostorno nejednake. To znači da će u nekim područjima potrebe za suzbijanjem započeti ranije, što je već prethodno objašnjeno, a ukupno opterećenje muhom ostaje značajno kroz sezonu. Ovi rezultati sugeriraju da maslinari u Hrvatskoj moraju prilagoditi vrijeme i intenzitet zaštite kako bi pratili ove pomake i smanjili štete.
Osim toga, zbog blažih zima koje donose klimatske promjene, maslinina muha ima veće šanse da prezimi u stadiju kukuljice zakopana u tlu. To znači da se u proljeće pojavljuje više odraslih jedinki, i to ranije nego prije. Upravo ta prva generacija može biti ključna za razvoj šteta tijekom sezone, jer predstavlja početni val zaraze. Maslinari tako moraju ranije pratiti aktivnost muhe i po potrebi intervenirati već u proljetnim mjesecima. Svakako se preporučuje raniji početak praćenja i zaštite nasada kako bi se spriječio razvoj štetne proljetne generacije, što se značajno razlikuje od dosad prihvaćenih praksi suzbijanja.
Kritični broj za aktivaciju zaštite često se smatra ulov od 5 ili više muha po lovki tjedno, osobito ako su uvjeti povoljni za razvoj štetnika.
Osim lovki, koristi se i metoda pregleda uboda na plodovima, kada se na više od 10 % plodova uoče ubodi ili ličinke, smatra se da je populacija ekonomski značajna. Kombinacijom ovih metoda moguće je precizno procijeniti razvoj populacije i pravodobno primijeniti zaštitne mjere.
Mjere zaštite i suzbijanja maslinine muhe
Na raspolaganju su nepesticidne, okolišu prihvatljivije i pesticidne mjere, one koje podrazumijevaju mogućnosti primjene kemijskih spojeva.
Među učinkovitim nepesticidnim mjerama ističu se masovni ulov (feromonske klopke s atraktantima), preventivna rezidba radi boljeg provjetravanja krošnje te uporaba kaolina kao fizičke barijere na plodovima. Biološka kontrola putem prirodnih neprijatelja, poput parazitoida Psyttalia concolor, pokazala je pozitivne učinke u integriranim sustavima zaštite, ali ove metode, pa i promjena kaolina zahtijevaju višu razinu znanja.
Kaolin je prirodna glinena tvar koja se koristi kao sredstvo u zaštiti maslina od maslinine muhe djelujući mehanički, stvara zaštitni bijeli film na plodu i listovima koji odbija ženke muhe od polaganja jaja. Preparati na bazi kaolina, poput onih s 95 do 100 % čiste mineralne frakcije, primjenjuju se u koncentraciji od 3 do 5 % (3 do 5 kg kaolina na 100 l vode). Prvo prskanje preporučuje se krajem svibnja ili početkom lipnja, prije početka leta prve generacije, a tretmani se ponavljaju svakih 10 do 14 dana ili nakon jačih oborina. Kaolin nije toksičan za korisne organizme ni okoliš te se preporučuje kao učinkovita metoda u integriranoj i ekološkoj zaštiti maslina.
Prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS) Ministarstva poljoprivrede RH (2024), za zaštitu masline od maslinine muhe registrirani su pripravci na bazi deltametrina, spinosada i flupiradifuron, svaka s različitim mehanizmom djelovanja. Deltametrin djeluje kontaktno i želučano, brzo paralizirajući živčani sustav štetnika; primjenjuje se u koncentraciji 0,015 do 0,025 %, najčešće prskanjem cijele krošnje. Spinosad se preporuča u obliku lokalne primjene po krošnji u kombinacijom s atraktantom, djeluje želučano i selektivno, a primjenjuje se lokalno u dozi od 1 l/ha, bez potrebe za prskanjem cijele krošnje.
Flupiradifuron, djelatna tvar koja se sve češće koristi u zaštiti maslina od štetnika poput maslinine muhe. Djeluje brzo, muha se prestaje hraniti unutar dva sata, a potpuno ugiba unutar dva dana. Primjenjuje se prskanjem krošnje, u količini od oko 0,5 do 0,75 litara po hektaru, pri čemu štiti i listove i plodove jer se radi o sistemiku. Za razliku od nekih starijih insekticida, flupiradifuron je selektivan i ima manji utjecaj na korisne kukce poput oprašivača. Zbog toga se sve češće preporučuje u sklopu održive i integrirane zaštite maslina. Naravno, važno je pridržavati se uputa o karenci i zaštitnim zonama prema propisima.
Treba svakako preporučiti i gotove lovke poput Karate Trap B koji sadrži djelatnu tvar lambda-cihalotrin u količini od 0,015 g po lovki. Djelatna tvar je sintetski piretroid koji djeluje kontaktno i želučano, brzo paralizirajući i ubijajući odrasle jedinke maslinine muhe koje slete na površinu unutrašnjosti lovke. Tvar je ugrađena u gornji plavi poklopac lovke, dok se u donjoj boci nalazi hranjivi atraktant koji privlači muhe (fermentirani biljni sokovi s dušičnim spojevima).
Zahvaljujući specifičnom dizajnu i otpornosti na vremenske uvjete, jedna lovka ostaje učinkovita i do 4 do 5 mjeseci (120 do 160 dana), što omogućuje dugotrajnu i ciljanu zaštitu bez prskanja cijelog nasada. Zbog klimatskih promjena preporuča se njezino postavljanje što ranije u proljeće.
Ova sredstva omogućuju ciljano i učinkovito suzbijanje maslinine muhe, uz smanjen utjecaj na korisne organizme i okoliš, ako se koriste u skladu s integriranim mjerama zaštite. Upotreba se mora temeljiti na rezultatima praćenja populacije i načelima integrirane zaštite.
Značaj zdravlja tla i ostataka pesticida u tlu maslinika – sintetskih i bakra kao mikrozagađivača
Zdravlje tla ključno je za održivost poljoprivrednih sustava, osobito u mediteranskom bazenu gdje su maslinici važna sastavnica krajobraza i primarne poljoprivredne proizvodnje. Tlo je temeljna komponenta agroekosustava koja podržava biološku aktivnost, kruženje hranjiva, regulaciju vode i otpornost na degradaciju. Često se zaboravlja da ne samo prinos nego i zdravlje maslina ide upravo iz tla. Međutim, upotreba pesticida, osobito fungicida na bazi bakra (npr. bakrov(II) oksiklorid, bakrov(II) hidroksid), može dovesti do njihove akumulacije u površinskom sloju tla i narušiti mikrobiološku ravnotežu, isto kao i drugih sintetskih kemijskih spojeva u zaštiti bilja.
Prema EFSA-i (2021), višegodišnja primjena Cu-sredstava povećava koncentracije bakra u tlu iznad prirodnih razina (često >100 mg/kg), što utječe na enzime korisnih mikroorganizama prije svega na skupinu onih koji imaju dehidrogenaznu aktivnost. Zatim na mikrobnu biomasu i raznolikost korisnih gljiva (npr. mikoriza) koje su sve prisutne u svim tlima, a ne samo u onima u koje se unose ljudskim djelovanjem. Sintetski pesticidi, osobito insekticidi (npr. dimetoat, imidakloprid) također imaju dokazano negativan utjecaj na mezofaunu tla, uključujući korisne organizme poput glista i slobodno živućih nematoda.
Posljednja istraživanja iz Italije, Španjolske i Grčke pokazuju da tlo maslinika sadrži značajne ostatke bakra, često iznad preporučenih pragova rizika. Na primjer, u nekim regijama Andaluzije koncentracije bakra u površinskom tlu dosežu i 300 mg/kg, uz otkrivene ostatke fungicida boskalida, fludioksonila i tebukonazola. U Grčkoj su nađeni tragovi insekticida dimetoata i njegove metabolite ometoata, osobito u maslinicima koji se ne pridržavaju integriranih smjernica. Ovo dovodi do sve češće zabrinutosti institucija za zdravlje tla i opće dobro te shodno tome često preporučaju zabrane i ukidanje dozvola.
Potrebno je smanjiti unos bakra i pesticida
U Hrvatskoj, prema nedavnim podacima iz projekta PESCAR (projekt Interreg IPA), maslinici u Zadarskoj županiji pokazuju umjerenu, ali rastuću razinu kontaminacije tla pesticidima i bakrom. U 30% uzoraka tla uzetih u koštičavom voću, vinovoj lozi i krumpiru bakar je prelazio 100 mg/kg, osobito nakon vegetacijske sezone. Ostatci aktivnih tvari poput difenokonazola, boskalida i fludioksonila identificirani su u više od polovice analiziranih uzoraka tla u navedenim kulturama. No, to nije slučaj u uzorcima tala u maslinicima, gdje je to u odnosu na ostale mediteranske kulture tlo često manje opterećeno ostacima pesticida. Ovome naravno doprinosi mali broj djelatnih tvari dopuštenih u maslinicima, ali i zadovoljavajuća razina znanja maslinara koji odgovorno koriste pesticide, osobite jer je značajan broj njih i u ekološkom sustavu uzgoja. Problem se dodatno pogoršava u područjima bez odgovarajuće edukacije proizvođača o ekološki prihvatljivijim alternativama.
Zbog toga je nužno razviti integrirane strategije za smanjenje unosa pesticida i bakra u tlo, uključujući precizno doziranje, zamjene za bakar i uvođenje primjene bioloških pripravaka. Ulaganja u edukaciju, praćenje pojave i agroekološke prakse ključni su za dugoročnu održivost maslinarstva s aspekta zdravlja tla u mediteranskom kontekstu.
Pročitajte još:
Novi trendovi u uzgoju maslina
Mijenja li se sortiment maslina?
