Uistinu lijepo i ugodno kasno jesensko vrijeme u Međimurju je produžilo berbe mnogih poljoprivrednih kultura. Kako kaže Mladen Dobranić, predsjednik Udruge voćara, vinogradara i povrćara Općine Sveti Martin na Muri, poljoprivrednici su si mogli dopustiti da kulture ostanu dulje na prirodnim temperaturama i dobiju još više na sočnosti i šećerima te drugim svojstvima svoje vrste.

Tako je i berba badema te njegovo pospremanje na najvećoj plantaži u Međimurskoj županiji u naselju Gornji Zebanec u Općini Selnica, završila u drugoj polovici studenog.

Visoka kakvoća plodova

Bademi su dali jako dobar urod i visoku kakvoću plodova. Tako smo u našoj prvoj berbi, jer dvije prethodne godine mraz nam je sve uništio. S 400-tinjak stabala nabrali 1,8 tone plodova u ljusci. Naše opredjeljenje je najviši stupanj ekoloških standarda te smo ove godine obavili samo jedno tretiranje i to pred cvatnju. Sve ostalo smo prepustili prirodi, koja nas je jako lijepo nagradila. Nakon što smo bademe u ljusci sušili na suncu, dakle, opet na daru prirode, a ne u sušarama, u fazi smo vađenja plodova iz ljuski. To obavljamo strojem koji smo nedavno nabavili i ručno kako bi što manje plodova bilo fizički oštećeno.

Isto tako ispitujemo tržište, što nismo mogli ranije, jer nismo imali iskustva kao niti znali kakav će urod bajama biti. Veliko zanimanje za naše bademe pokazuju Slovenci i Austrijanci. Naša želja je da ovako kvalitetne i ekološki savršene prodamo u Hrvatskoj i na tome ozbiljno radimo, rekao je ukratko o bademima u Međimurju Marko Mesarić. On brine u tehničkom dijelu uzgoja i obrade na malom obiteljskom gospodarstvu Mesarić u Gornjem Zebancu. Zanimljivo, kad je kupac iz Austrije vidio kakvi su ‘bademi zebanski’, odustao je od prve namjere da ih preša za bademovo ulje. Rekao je kako su plodovi tako lijepi, prirodni i ukusni i kako bi bila šteta da ih potrošači ne vide i osjete ,,u punini tijela svojegaʺ.

Bio je to hrabar, ali vidovit potez jednog zanesenjaka

Badem nije u Međimurju česta kultura. Koliko je poznato postoje samo dva voćnjaka s bademima. Ovaj u Gornjem Zebancu je za međimurske i općenito kontinentalne prilike dosta velik, jer se prostire na 1.3 hektara zemljišta. Sadnice badema je prije osam godina zasadio Ivan Premuž. To je bio hrabar, ali vidovit potez zanesenjaka koji je niz godina radio i živio u Australiji. Kaže kako je želio iskusiti kako bi badem uspijevao u Međimurju. Također, htio je pokazati kako je to moguće, što je na kraju i uspio.

Prije tri godine voćnjak je prodao sadašnjim vlasnicima – voćnjak u Gornjem Zebancu u kojem su minule dvije godine bademi smrznuli u cvatnji i roda nije bilo. Ove godine plod je krasan i obilat, plodovi su kvalitetni i bogati hranjivim nutrijentima vezanim uz badem. Dakle, puno su bolji negoli oni kupljene u trgovačkim centrima uvezenih iz postojbine badema. Oni doklaze iz Kine, središnje Azije, Turske, Mediterana i Sjeverne Afrike.

Bajami

Berba i trebljenje bajama

Badem u Gornjem Zebancu je iznimne kakvoće. Uzgojen je na ekološki način, a vlasnik nije dobio ,,apsolutno nikakve poticajeʺ. Berbu i pakiranje obavio je ručno, probiranjem i sortiranjem prelijepih plodova. Svi su različiti jer tijekom rasta nisu korišteni nikakvi ‘stabilnici’ što je jamstvo vrhunske kvalitete. Pogledate i li u trgovačkim centrima svi su gotovo jednaki i naštimane boje kemijskim putem. Urod badema u pokazatelj je koliko je međimurska ‘zemlica’ spremna i sposobna za uzgajanje do jučer stranih poljoprivrednih kultura.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje