Istarski maslinar Sandi Chiavalon godišnje proizvede 16-ak tona ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Plasira ga u 23 zemlje, a osim ulja proizvede i 50-ak tona krmnih kultura, povrća i žitarica. U poljoprivredi je oduvijek, jer je djed imao maslinik s 30-ak stabala te se tu rodila ljubav za poljoprivredu. Pohađao je poljoprivrednu školu, a  potom studirao na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Cijelo vrijeme obrazovanja sadio je i obnavljao stabla maslina. Tako nakon 23 godine bavljenja maslinarstvom ima 8.500 stabala maslina i sada sprema teren za 700 novih stabala.

Uz to savjetodavno djeluje u 30-ak obiteljskih gospodarstava s oko devet tisuća stabala i od njih otkupljuje plod u berbi. Obiteljsko gospodarstvo Chiavalon ima 10-ak stalno zaposlenih i 15-ak sezonaca ovisno o tijeku poslova ( berba maslina, rajčica i povrća u Raši). U trenutku kad smo razgovarali sa Sandijem Chiavalonom, upravo je u tijeku bila rezidba maslina za koju su angažirana još 3 – 4 vanjska djelatnika rezača.

Vi imate sreću da živite i radite tamo gdje mi plaćamo da bi došli na godišnji odmor, rekao je austrijski gost poznatom istarskom maslinaru i poduzetniku Sandiju Chiavalonu, koji je u vrhu najboljih maslinara svijeta s 95 do 98 bodova (šestu godinu zaredom Istra je najbolja svjetska regija za ekstra djevičansko maslinovo ulje).

chiavalon
Sandi Chiavalon

Velika nova uljara

  • Vratili ste iz doline Raše, a je li gost iz Austrije u pravu?

– Slažem se s gostom iz Austrije, jer je Istra zaista jedna i sasvim posebna. Vratio sam se iz Raše gdje smo prije tri godine imali poplavu, ali prebrodili smo to. Bilo je šokantno kad u pet minuta strada sve ono u što si uložio mnogo truda. Za Rašu spremamo novi projekt sadnje ekološkog krumpira da bi postali jedan od najvećih ako ne i najveći proizvođač. U tijeku je priprema zemlje za rajčicu, dakle ono što već uspješno radimo godinama. U Raši imamo lucernu, nešto od krmnih kultura i na jednom dijelu zemlje žitarice.

Glede ekološke proizvodnje rajčica mi od sjemena do završnog proizvoda – pakiranja šalše u bocu – sve sami odradimo. Prvo smo malo gospodarstvo koje plasira svoju pasiranu rajčicu na tržište. Uz naše vrhunsko maslinovo ulje, rajčica ima savršen okus, drukčiji od one industrijske (radimo je iz stare sorte, ekološki) i svi naši kupci ulja kupuju i rajčicu.

  • Razgovaramo ispred nove velike uljare, ogromna je?

Počeli smo je projektirati 2014. godine, a sagrađena je lani. Gradnja je trajala oko godinu i pol, nešto dulje zbog Covida 19. Uporabnu dozvolu smo dobili 16. rujna, a 2. listopada krenula je berba i uključili smo strojeve. S prvom godinom rada smo prezadovoljni. Preradili smo oko 250 tona vlastitih maslina (iz naših i maslinika kooperanata). Uz to uslužno smo još oko 750 tona maslina za druge što je neočekivano za prvu godinu rada. Prerađivali smo masline i za velika proizvodna imena kao što je porečka Agrolaguna s najvećim maslinicima u Istri.

Kad smo krenuli s projektiranjem neke su nam se brojke činile nedostižne. Međutim, u međuvremenu smo ih dostigli i sada procjenjujemo da će nam biti potreban još veći prostor. Sretna je okolnost da na drugoj strani imamo dozvolu za još toliko kvadrata i moći ćemo se širiti. Masline rastu i one posađene prije 10-ak ili 15 godina sada će nam dati plod i tako iz godine u godinu naša će proizvodnja ulja rasti i tržište se širiti. Maslinovo ulje izvozimo u 22 zemlje diljem svijeta i potražnja je veća od naše proizvodnje.

  • Kako je s prodajom u doba pandemije?

Zadovoljni smo, no nedostaje nam prodaja na kućnom pragu. Ona je svedena na minimum, jer nema gostiju koje očekujemo od sredine svibnja: Austrijanci i Nijemci su naši tradicionalni gosti.

  • Nedostaje li vam zemlje za masline?

Državne zemlje u Vodnjanu ima jako puno i na svakom natječaju sudjelujemo, tako da ne.

Nema rezultata preko noći

  • Može li se živjeti od poljoprivrede?

S poljoprivredom postoje zablude, zapravo može se živjeti, ali treba jako puno raditi i nema tu rezultata preko noći. Poljoprivredu treba živjeti. Treba puno znanja, iskustva, ulaganja i valja stalno učiti, uključujući i pogreške, iz kojih se da nešto naučiti, ali s godinama smo sve jači i sve bolji.

  • Kako i koliko utječe vaša lokacija na poljoprivrednu proizvodnju?

Vodnjan je posebna lokacija za maslinarstvo jer ima mikro klimu za vrhunsko ulje i uz najbolju tehnologiju koju smo sad instalirali i dalje ćemo biti u svjetskom vrhu. Lokacija je dobra i za prodaju na malo, ali mi smo okrenuti cijelom svijetu. Šlag na tortu je kad proizvod prodamo krajnjem kupcu na našem pragu, ali nije lokacija presudna nego su to ljudi i njihova kreacija. Ima kod nas diljem zemlje uspješnih poljoprivrednika, primjerice u Slavoniji, gdje ljudi obrađuju  300, 400 hektara zemlje i dobro žive od poljoprivrede, od proizvodnje žitarica, krumpira i drugo.

chiavalon
U dolini Raše
  • Jeste li zadovoljni politikom države glede poljoprivrede?

-Što se tiče poticaja i mjera ruralnog razvoja Ministarstvo poljoprivrede je jako dobro odradilo sve zadaće, premda su se neke stvari mogle brže odvijati. Natječaji koji financiraju  gradnju novih objekata i nabavku opreme itekako su pomogli u razvoju naše poljoprivrede. Danas ne bi razgovarali ispred nove uljare da nije bilo mjera razvoja i fondova. Za uljaru vrijednu 11 milijuna kuna, 4,5 milijuna kuna dobili smo iz Fonda za ruralni razvoj. Bez tih sredstava bila bi manja i ne na ovoj tehnološkoj razini. Nova tehnologija omogućava da budemo konkurentni i bez mjera ruralnog razvoja i fondova to ne bi bilo moguće ostvariti.

Prerada u uljari Chiavalon

S druge strane, država je ponekada i kočnica na administrativnom planu. Tu su inspekcije i ostalo što nas udaljava od svakodnevnih radnih obveza. Za uljaru je bila 21 kontrola radi uporabne dozvole, ali nismo radili ni tri dana i već su nas posjetile dvije inspekcije. Oni moraju raditi svoj posao, ali zašto su došli usred berbe kad radimo 20 sati na dan? Zar nisu mogli svoj posao odraditi 15 ili 20 dana nakon berbe kad smo mi mirniji, kad je drukčija radna atmosfera? Volio bih njih vidjeti da rade 40 dana po 20 sati (naravno ne rade svi djelatnici), ali ja kao vlasnik moram sve zorno pratiti. Proizvodnja se mora odvijati, treba ostvariti prihode, vraćati kredit i ispuniti porezne obveze. Da Hrvatska ima 300 ili 500 ovakvih obiteljskih gospodarstava kao što je naše, sigurno bi slika hrvatskog gospodarstva drukčije izgledala, poručuje Chiavalon.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje