Voćnjake preporučuje se gnojiti sa 100 – 120 kg dušika na hektar, s tim da prvi obrok ne prelazi 80 kg po hektaru. Ako se gnoji UREOM u prvom obroku dodaje se 150 – 160 kg/ha (15 – 16 g/m2), a nakon tri tjedna još 100 kg/ha (10 g/m2).
Ako se prihranjuje KAN-om, njegove količine iznose 350 – 400 kg/ha (35 – 40 g/m2), s tim da se podijeli na dva obroka 300 kg/ha + 100 kg/ha (30 g/m2 + 10 g/m2).
Ako se ne gnoji cijela površina voćnjaka već pojedinačno po voćki, tada se prihranjuje sa 40 – 50 grama UREE ili 70 – 80 g KAN-a.
Vinovu lozu, maslinu i voćke prije cvatnje treba opskrbiti svim elementima, a posebno s mikroelementom borom (Fertina B), kao i kalcijem (Fertina Ca). Igraju vrlo bitnu ulogu na oplodnju odnosno zametanje plodova, a na taj način i ukupni prinos. Kada je zastupljenost kalcija na karbonatnim tlima u suvišku, javlja se bljedilo lista – kloroza koja je rezultat nedostatka mikroelemenata među kojima je najčešće nedostatak bora, željeza, i cinka.
Nedostatak kalcija vezan je uz kisela tla ili pak tipične crvenice, stoga se na njima unosi u tlo Fertdolomitom (kalcijsko magnezijev karbonat) ili primjenjuje putem lista i ploda Fertinom Ca. Fertina Ca je tekuće kalcijevo gnojivo sa 12 % kalcija u obliku CaO i 8 % dušika, i lako se usvaja u list i plod (dok je zelen). Primjenjuje se kao 1,5 – 2 %-tna otopina, nekoliko puta tijekom vegetacije. Početak primjene kalcijevih otopina ovisi o uzgajanoj kulturi i svojstvima tla. Tako u voćnjacima primjena kalcija započinje mjesec dana nakon oplodnje pa sve do berbe svaki 14 dana. Kod maslinika i vinograda na kiselim i kalcijem nedostatnim tlima prva prihrana kalcijem počinje nekoliko tjedana prije cvatnje. Kasnije primjene kalcijem (Fertina Ca) mogu slijediti svakih 14 dana tijekom cijelog razdoblja rasta ploda.
Kalcij iz Fertine Ca plodu daje čvrstoću i kakvoću radi njegove specifične uloge jer stabilizira staničnu stjenku i organele u stanici, usporava starenje te jača otpornost na štetne oksidacijske procese fenolnih spojeva. Prskanje se može obaviti svakih 10 – 14 dana.
Prskanje borom (Fertina B) obavlja se najkasnije 10 – 14 dana prije cvatnje. Na taj način pospješujemo oplodnju i zametanje većeg broja plodova kojim osiguravamo i veći prinos. Bor se dodaje putem Fertine B koja ga sadrži 4 % uz 3 % dušika. Primjenjuje se u 1 %-tnoj otopini (1 litra Fertine B na 100 litara vode). Dvadesetak dana nakon cvatnje može se ponoviti prskanje Fertinom B u istoj koncentraciji, radi pravilnog razvoja ploda. Na karbonatnim tlima obavlja se prskanje željeznom otopinom (Fertina Fe), radi suzbijanja kloroze u koncentraciji 0,1 – 0,2 %-tne otopine (0,1 – 0,2 li- tre Fertine Fe na 100 litara vode), dok se na crvenicama osim bora primjenjuje i kalcij (Fertina Ca). Kako je željezo slabo pokretno, simptomi nedostatka prvo se javljaju na mladim vršnim izbojima pa se dodavanje željeza Fertinom Fe mora obaviti više puta (4 – 8) tijekom intenzivnog rasta ploda i lista.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBolesti borovnica i brusnica
Sljedeći članakBolesti kupusnjača
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.