Prilagođena skromnim zahtjevima spram gnojidbe, obrade, zaštite i rezidbe, naša najraširenija sorta Bistrica izdašno je opskrbljivala obiteljska gospodarstva svojim plodovima. Bistrica dobro je poznata domaća sorte šljive odlične kakvoće, među najboljima u svijetu. Osim izražene osjetljivosti za vlažnih ljeta na gljivične bolesti, plamenjaču i hrđu (pr. epifitocije tijekom 2002., 2004., 2005. godine), uzgoj ove sorte ograničava virusna bolest šarke šljive (PPV=Plum pox PotyVirus). Novijim je spoznajama dokazano da je virus šarke raščlanjen u vise skupina, pa osim šljive napada i druge vrste roda Prunus (npr. breskvu, marelicu, nektarinu).
Ovisno o osjetljivosti vrste i sorte te klimatskim uvjetima, znakovi bolesti mogu biti jače ili slabije izraženi. Jednom zaražena voćka virusom ne može se izliječiti, a simptomi se često u klimatološki različitim sezonama očituju drukčijim intenzitetom. Oboljela stabla na prvi pogled izgledaju zdrava i početkom vegetacije normalno se razvijaju. Osim drastičnih posljedica pred zriobu plodova, znakovi bolesti se pojavljuju na lišću obično tijekom lipnja u obliku mozaičnog šarenila s naizmjenično raspoređenim klorotičnim (svijetlozelenim ili žućkastim) i zelenim dijelovima najisnoj površini (otuda ime bolesti "šarka"). Često je taj mozaik u obliku nepravilnih poluprstenastih i prstenastih pjega sa središnjim zelenim dijelom (pr. kod Bistrice). Brojne klorotične poluprstnaste i prstenaste pjege pojavljuju se i dobro vide na sortama krupnog lišća (Stanley, Washington, Imperial i dr.). Tijekom ljetnih vrućina opisani simptomi na lišcu najčešće nisu jako izraženi! Otpali su plodovi manji od zdravili u punoj zriobi, a na njihovoj površini ili kožici jasno se vide svijetloljubičaste nepravilne pjege, osobito izražene ako se brisanjem ploda skine mašak. Tijekom zriobe pjege se udubljuju pa se oblikuju nepravilna brazdolika udubljenja. Bolest se širi u unutrašnjost ploda, napadnuto je meso žilavo, sluzasto–smolasto i crvenosmeđe boje, a zaraženi su plodovi neukusni i bljutavi. Sve ove promjene utječu na smanjenje sortne veličine i težine plodova, promjenu oblika, te njihovu neuglednost i neprivlačnost (težina ploda može biti umanjena 21,8-34 %, a postotak šećera manji 0,14-2,11 %, uz istovremo povećanje ukupnih kiselina). Zaraženi plodovi masovno otpadaju 30-ak dana prije berbe, a nisu po-godni ni za preradu u pekmez ili rakiju. Opisane promjene na plodovima sorte Bistrica ili Požegača siguran su znak daje stablo zaraženo virusnim česticama šarke šljive. Kod nekih vrsta prstenasta pjegavost uzrokovana šarkom pojavljuje se na koštici (pr. kod marelice). Kod osjetljivili je kultivara primijećeno i deformiranje grana s pucanjem kore. Osim po tipičnim znakovima, kod latentnih ili skrivenih zaraza virusne čestice moraju se dokazivati bio-testovima (test-biljkama), serološkim i molekularno-biološkim metodama (PCR).

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakProbiotici – prirodna zaštita od bolesti
Sljedeći članakKolinje na domaći način
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.