Prilagođena skromnim zahtjevima spram gnojidbe, obrade, zaštite i rezidbe, naša najraširenija sorta Bistrica izdašno je opskrbljivala obiteljska gospodarstva svojim plodovima. Bistrica dobro je poznata domaća sorte šljive odlične kakvoće, među najboljima u svijetu. Osim izražene osjetljivosti za vlažnih ljeta na gljivične bolesti, plamenjaču i hrđu (pr. epifitocije tijekom 2002., 2004., 2005. godine), uzgoj ove sorte ograničava virusna bolest šarke šljive (PPV=Plum pox PotyVirus). Novijim je spoznajama dokazano da je virus šarke raščlanjen u vise skupina, pa osim šljive napada i druge vrste roda Prunus (npr. breskvu, marelicu, nektarinu).
Ovisno o osjetljivosti vrste i sorte te klimatskim uvjetima, znakovi bolesti mogu biti jače ili slabije izraženi. Jednom zaražena voćka virusom ne može se izliječiti, a simptomi se često u klimatološki različitim sezonama očituju drukčijim intenzitetom. Oboljela stabla na prvi pogled izgledaju zdrava i početkom vegetacije normalno se razvijaju. Osim drastičnih posljedica pred zriobu plodova, znakovi bolesti se pojavljuju na lišću obično tijekom lipnja u obliku mozaičnog šarenila s naizmjenično raspoređenim klorotičnim (svijetlozelenim ili žućkastim) i zelenim dijelovima najisnoj površini (otuda ime bolesti "šarka"). Često je taj mozaik u obliku nepravilnih poluprstenastih i prstenastih pjega sa središnjim zelenim dijelom (pr. kod Bistrice). Brojne klorotične poluprstnaste i prstenaste pjege pojavljuju se i dobro vide na sortama krupnog lišća (Stanley, Washington, Imperial i dr.). Tijekom ljetnih vrućina opisani simptomi na lišcu najčešće nisu jako izraženi! Otpali su plodovi manji od zdravili u punoj zriobi, a na njihovoj površini ili kožici jasno se vide svijetloljubičaste nepravilne pjege, osobito izražene ako se brisanjem ploda skine mašak. Tijekom zriobe pjege se udubljuju pa se oblikuju nepravilna brazdolika udubljenja. Bolest se širi u unutrašnjost ploda, napadnuto je meso žilavo, sluzasto–smolasto i crvenosmeđe boje, a zaraženi su plodovi neukusni i bljutavi. Sve ove promjene utječu na smanjenje sortne veličine i težine plodova, promjenu oblika, te njihovu neuglednost i neprivlačnost (težina ploda može biti umanjena 21,8-34 %, a postotak šećera manji 0,14-2,11 %, uz istovremo povećanje ukupnih kiselina). Zaraženi plodovi masovno otpadaju 30-ak dana prije berbe, a nisu po-godni ni za preradu u pekmez ili rakiju. Opisane promjene na plodovima sorte Bistrica ili Požegača siguran su znak daje stablo zaraženo virusnim česticama šarke šljive. Kod nekih vrsta prstenasta pjegavost uzrokovana šarkom pojavljuje se na koštici (pr. kod marelice). Kod osjetljivili je kultivara primijećeno i deformiranje grana s pucanjem kore. Osim po tipičnim znakovima, kod latentnih ili skrivenih zaraza virusne čestice moraju se dokazivati bio-testovima (test-biljkama), serološkim i molekularno-biološkim metodama (PCR).
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
