Iako se smokva u narodu najčešće dijeli na „crnicu“ i „bjelicu“, odnosno „petrovku“ i „kasnu smokvu“, u svijetu postoji oko 800-1 000 različitih sorata smokve.
U Hrvatskoj i u svijetu, u smokvarstvu još uvijek postoji velik broj lokalnih naziva te sinonima (iste sorte koje na različitim mjestima imaju različite nazive) i homonima (različite sorte koje nose iste nazive) koji nisu temeljito sređeni.
Općenito, sorte smokava se dijele prema razlikama u boji pokožice ploda na bijele i crne te prema razlikama u plodonošenju na jednorotke i dvorotke.
Bitno je naglasiti da je kod izvjesnih dvorotki prvi rod veći i važniji, a kod nekih tu osobinu ima drugi rod. Neke jednorotke daju ponekad (ovisno o godini) koju cvjetunicu (prvi rod), a nekad i više njih.
Prilikom izbora sorata, treba obratiti pozornost između ostalog i na mogućnost oplodnje. Neke sorte (poput Petrovače bijele, Bjelice i Fico della Madonne) imaju neredovitu i slabu rodnost ako u blizini nije neko stablo divlje smokve, u čijim plodovima živi osica Blastophaga psenes, koja posješuje oplodnju navedenih sorata.
Neke od najvažnijih i najuzgajanijih sorata smokve na području Hrvatske su sljedeće:
‘Petrovača bijela‘ (sin. ‘Petrovka bijela‘, ‘Dvoljetka‘)
Petrovača bijela je bijela dvorotka, rasprostranjena na cijelom uzgojnom području Hrvatske. Prvi rod dozrijeva krajem lipnja do sredine srpnja, dok drugi rod dospijeva od sredine kolovoza do sredine listopada. Plodovi prvog roda su krupniji (50-100g), dok je glavni, drugi rod nešto sitniji, težine 40-50 g. Smatra se jednom od glavnih sorata, te su plodovi ove sorte vrlo ukusni pri konzumaciji u svježem stanju, ali i osušeni. Nažalost, dosta je osjetljiva na crnu smokvinu muhu.
‘Petrovača crna‘ (sin. ‘Dvorotka crna‘)
Petrovača crna je crna dvorotka koje je poprilično rasprostranjena u Dalmaciji. Krošnja ove sorte je gusta i okrugla. Prvi rod (cvjetunica) dozrijeva od polovine lipnja do polovine srpnja, dok drugi rod dozrijeva početkom rujna. Plodovi cvjetunice su kruškolikog oblika i težine oko 70g, dok su plodovi drugog roda okruglasti, spljošteni te manji od prvog. U Istri i Kvarneru nije toliko rasprostranjena jer zna podbaciti prinosom i kvalitetom plodova.
‘Bjelica‘ (sin. ‘Bilica‘, ‘Bjeluša‘, ‘Morkinja‘)
Bjelica je bijela dvorotka, sorta talijanskog podrijetla koja vrlo dobro uspijeva u našim sjevernijim uzgojnim područjima na dubljim tlima. Krošnja je visoko-piramidalna te je bujnog rasta. Prvi rod dozrijeva sredinom srpnja dok drugi od sredine kolovoza do sredine listopada. Prvi rod je kruškolikog oblika, s vrlo kratkom peteljkom te težine 40-60 g. Pokožica je glatka i svijetlo zelene do žućkaste boje. Prvi rod je relativno nestabilan i nije obilat, često iz razloga vrlo visokog prinosa drugog roda iz prethodne godine te stoga malog porasta izboja i diferencijaciji pupova za prvi rod te godine. Drugi rod je obično vrlo obilat, bijelog mesa, s vrlo kratkim ili nepostojećim vratom. Plodovi su odlični i u svježem obliku, ali i osušeni.
‘Fico della Madonna‘ (sin. ‘Matalon bijeli‘)
Fico della Madonna je bijela dvorotka, prisutna većinom u sjevernim dijelovima našeg primorja (Istra i Kvarner). Plodovi prvog roda dozrijevaju sredinom srpnja, izuzetno su krupni (100-150 grama), kruškolikog oblika. Plodovi drugog roda su sitniji (60-70 grama), ali puno obilniji. Pokožica ploda je zelena, a meso blijedo. Plodovi se koriste gotovo u potpunosti samo za potrošnju u svježem stanju. Ova sorta ima tendenciju bježanja roda na krajeve krošnje, te se pri rezidbi treba obratiti posebna pozornost na to.
‘Zimica‘ (sin. ‘Zelenka‘, ‘Ozimica‘)
Zimica je bijela jednorotka koja rodi obilno i redovito kad je posađena u bolja tla te uz redovitu gnojidbu. Krošnja je tada velika i široka, a plodovi joj dozrijevaju od sredine kolovoza do kraja listopada. Plod je relativno sitan, težine 20-25 g, bez diferenciranog vrata. Pokožica je zelena, a unutrašnjost crvena. Plodovi ove sorte su vrlo dobri za spremanje slatka od smokve.
‘Zamorčica‘ (sin. ‘Sušilica‘, ‘Sušioka‘, ‘Poljarica‘, ‘Tjenica‘)
Zamorčica je bijela jednorotka zastupljena u najvećem dijelu u Dalmaciji i Hercegovini. Redovite je i obilate rodnosti te joj plodovi dozrijevaju od početka kolovoza do sredine listopada. Pokožica je tanka, zeleno-žućkaste boje, dok joj je meso žućkasto, crvenkaste unutrašnjosti. Prikladna je i preporučljiva za uzgoj na cijelom našem primorju, a njezini plodovi su odlične kvalitete za proizvodnju u svježem stanju, kao i osušeni. Nažalost, vrlo je osjetljiva na mozaik smokve.
‘Šaraguja‘ (sin. ‘Šaragulja‘, ‘Crnica‘)
Šaraguja je crna jednorotka koja vrlo rano počinje donositi redovit i obilan rod. Poprilično je otporna na niske temperature te odlične rezultate daje na dubljim, plodnim tlima uz navodnjavanje. U slučaju nedovoljne količine vode u tlu, čim dođe do jačih oborina, njezini plodovi su skloni pucanju i, uslijed toga, brzom kvarenju. Plodovi dozrijevaju od sredine kolovoza do sredine listopada, imaju izrazito izražen vrat te su težine 30-50 grama. Pokožica je sivkast-ljubičastocrvena, meso žućkasto, a unutrašnjost intenzivno crvena. Odlična je za korištenje u svježem stanju, dok je rakija od svježih plodova ove sorte izrazito aromatična i specifičnog mirisa. 
‘Bružetka bijela‘
Bružetka bijela je bijela jednorotka. Pokazala se kao odlična sorta na cijelom našem primorju te se preporučuje za plantažne nasade i pojedinačna stabla. Dozrijeva od kraja kolovoza do kraja listopada, plodovima koji su srednje krupni (30-50 grama) te odlične kvalitete. Plodovi su dobri za svježu potrošnju, sušenje, ali i za preradu u različite proizvode. Pokožica je zeleno-žućkasta, dok je meso izrazito crvenkasto. Ova sorta je vrlo otporna na bolesti i štetnike.
‘Crnica‘
Crnica je crna jednorotka, koja vrlo rano počinje donositi redovit rod, tim bolji ako je na dubljim, plodnim tlima uz navodnjavanje. Plodovi dozrijevaju od sredine kolovoza do sredine listopada, okruglastog oblika i težine 30-40 grama. Pokožica je tamnoljubičaste boje, meso crvenkast, dok je unutrašnjost izraziro crvena. Plodovi se koriste većinom za potrošnju u svježem stanju zbog svoje vrlo prijatne arome, iako se u zadnje vrijeme počinje koristiti i kao sušena, pošto se trend mijenja i sve više potrošača traži sušene plodove crnih/tamnih sorata smokve.
‘Miljska figa‘
Miljska figa je crna jednorotka koja na plodnim tlima razvija slabo bujno stablo visoke i redovite rodnosti. Plodovi dozrijevaju od kraja kolovoza do kraja listopada, težine su 30-40 grama s izrazito ljubičastom pokožicom. Vrlo je otporna na pucanje plodova te je zbog toga cijenjena na tržištu svježih proizvoda. 
Pišu: dr.sc. Iva Prgomet,
doc. dr. sc. Željko Prgomet
Pročitajte još:
Zahtjevi smokve prema staništu
