Za uzgoj ribiza idelni su planinski krajevi. Ribiz je uspravni, listopadni grm koji dostiže do 2 m visine. Postoji oko 150 vrsta iz roda ribiza (Ribes). Gospodarskim značajem dijele se u dvije grupe: golih grana (ribiz) i bodljikavih grana (ogrozd). Prema boji ploda dijeli se na crveni, bijeli, ružičasti, crni ribiz i žuti.
Vijek trajanja nasada je 20 i više godina. Vrlo dobro uspijeva na sjenovitim mjestima, ali izrazito bogato na sunčanim i prozračnim mjestima. Povoljna za uzgoj su teška tla, bogata hranjivim tvarima. Položaji do 1.000 m nadmorske visine imaju 15-20 posto više relativne vlažnosti zraka. Tako su sjeverniji položaji idealni za uzgoj ribiza, a iznad 1.000 metara treba odabrati južnije položaje.
Nagnuti tereni su idealni
Za dobru rodnost, rast i razvoj ribiza treba biti zadovoljen niz okolišnih parametara. Temperatura koju ribiz može izdržati u vrijeme zimskog mirovanja je od – 30 do – 33 ̊C, a na proljetne mrazeve osjetljiviji su mlađi dijelovi biljaka.
Ribiz je planinska biljka i dobro uspijeva na nadmorskoj visini od 700 – 1200 metara. Za razliku od drugog bobičastog voća, ribiz zahtijeva 80-85 % posto vlažnosti zraka tijekom vegetacije pa su planinski krajevi idealni za uzgoj ribiza zbog hladnih ljetnih noći i prosječne temperature 17 – 20 ̊C.
Na manjim nadmorskim visinama ribiz u nedostatku vlage najčešće ima manje bobe te slabo razvijene grozdiće. Također, može doći i do opadanja lišća. Idealan položaj su nagnuti tereni s blagim strujanjem zraka. Za redovitu rodnost ribiza potrebna je intenzivnija osvijetljenost. Svjetlost se može regulirati odabirom načina sadnje, izborom pravca redova, gustoćom sklopa, rezidbom, ali i nadmorskom visinom.
Redove usmjeriti u pravcu vjetra
S obzirom na strujanja zračnih masa najpovoljniji položaj za zasnivanje nasada ribiza je zaklonjeni položaj. Ribiz je naročito osjetljiv na vjetrove u fazi cvatnje i oplodnje budući da vjetar suši njuške tučka i ometa oprašivače (pčele, bumbare i sl.) u letu. Na vjetrovitim položajima je najbolje pri sadnji redove usmjeriti u pravcu vjetra.
Vlaga zraka je vrlo važna kod izbora područja i položaja za uzgoj ribiza, jer ribiz u proljeće zahtijeva visoke vrijednosti (80 – 85 %), dok u vrijeme dozrijevanja ljetne vrijednosti vlage zraka ne smiju prelaziti iznad 70-80 %. U proljeće je nužno osigurati navodnjavanje jer je pri nedostatku vode slabija oplodnja, izostaje redovita rodnost, a plodovi se osipaju. Stoga je uzgoj ribiza najuspješniji u humidnijim planinskim područjima s većom količinom oborina u zimsko-proljetnom razdoblju. U takvim područjima se smanjuju i materijalni troškovi zbog manje potrebe za navodnjavanjem.
Ribiz najbolje uspijeva na dubokim, dobro dreniranim i humusnim tlima blago kisele do neutralne ili blago alkalne reakcije (pH 5,5 – 7,0). Rastresita i lakša tla omogućavaju intenzivan razvoj korijena koji se u takvim uvjetima razvija i na dubinama većim od 50 cm.
Najlošije uspijeva na teškim, pretjerano vlažnim, nepropusnim i nagnutim tlima. Također treba izbjegavati tla s visokom zastupljenošću čestica gline, kao i ona gdje je razina podzemnih voda visoka. Vrlo lagana tla također treba izbjegavati kako bi se smanjio negativan učinak suše i stres izazvan visokim temperaturama.
Pročitajte o sortama ribiza OVDJE
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
.){kind=link}