Za uzgoj ribiza idelni su planinski krajevi. Ribiz je uspravni, listopadni grm koji dostiže do 2 m visine. Postoji oko 150 vrsta iz roda ribiza (Ribes). Gospodarskim značajem dijele se u dvije grupe: golih grana (ribiz) i bodljikavih grana (ogrozd). Prema boji ploda dijeli se na crveni, bijeli, ružičasti, crni ribiz i žuti.

Vijek trajanja nasada je 20 i više godina. Vrlo dobro uspijeva na sjenovitim mjestima, ali izrazito bogato na sunčanim i prozračnim mjestima. Povoljna za uzgoj su teška tla, bogata hranjivim tvarima. Položaji do 1.000 m nadmorske visine imaju 15-20 posto više relativne vlažnosti zraka. Tako su sjeverniji položaji idealni za uzgoj ribiza, a iznad 1.000 metara treba odabrati južnije položaje.

Nagnuti tereni su idealni

Za dobru rodnost, rast i razvoj ribiza treba biti zadovoljen niz okolišnih parametara. Temperatura koju ribiz može izdržati u vrijeme zimskog mirovanja je od – 30 do – 33  ̊C, a na proljetne mrazeve osjetljiviji su mlađi dijelovi biljaka.

Ribiz je planinska biljka i dobro uspijeva na nadmorskoj visini od 700 – 1200 metara. Za razliku od drugog bobičastog voća, ribiz zahtijeva 80-85 % posto vlažnosti zraka tijekom vegetacije pa su planinski krajevi idealni za uzgoj ribiza zbog hladnih ljetnih noći i prosječne temperature 17 – 20  ̊C.

Na manjim nadmorskim visinama ribiz u nedostatku vlage najčešće ima manje bobe te slabo razvijene grozdiće. Također, može doći i do opadanja lišća. Idealan položaj su nagnuti tereni s blagim strujanjem zraka. Za redovitu rodnost ribiza potrebna je intenzivnija osvijetljenost. Svjetlost se može regulirati odabirom načina sadnje, izborom pravca redova, gustoćom sklopa, rezidbom, ali i nadmorskom visinom.

Redove usmjeriti u pravcu vjetra

S obzirom na strujanja zračnih masa najpovoljniji položaj za zasnivanje nasada ribiza je zaklonjeni položaj. Ribiz je naročito osjetljiv na vjetrove u fazi cvatnje i oplodnje budući da vjetar suši njuške tučka i ometa oprašivače (pčele, bumbare i sl.) u letu. Na vjetrovitim položajima je najbolje pri sadnji redove usmjeriti u pravcu vjetra.

Vlaga zraka je vrlo važna kod izbora područja i položaja za uzgoj ribiza, jer ribiz u proljeće zahtijeva visoke vrijednosti (80 – 85 %), dok u vrijeme dozrijevanja ljetne vrijednosti vlage zraka ne smiju prelaziti iznad 70-80 %. U proljeće je nužno osigurati navodnjavanje jer je pri nedostatku vode slabija oplodnja, izostaje redovita rodnost, a plodovi se osipaju. Stoga je uzgoj ribiza najuspješniji u humidnijim planinskim područjima s većom količinom oborina u zimsko-proljetnom razdoblju. U takvim područjima se smanjuju i materijalni troškovi zbog manje potrebe za navodnjavanjem.

Ribiz najbolje uspijeva na dubokim, dobro dreniranim i humusnim tlima blago kisele do neutralne ili blago alkalne reakcije (pH 5,5 – 7,0). Rastresita i lakša tla omogućavaju intenzivan razvoj korijena koji se u takvim uvjetima razvija i na dubinama većim od 50 cm.

Najlošije uspijeva na teškim, pretjerano vlažnim, nepropusnim i nagnutim tlima. Također treba izbjegavati tla s visokom zastupljenošću čestica gline, kao i ona gdje je razina podzemnih voda visoka. Vrlo lagana tla također treba izbjegavati kako bi se smanjio negativan učinak suše i stres izazvan visokim temperaturama.

Pročitajte o sortama ribiza OVDJE

Prethodni članakOsnovana nova udruga proizvođača duhana
Sljedeći članakSorte ribiza
Nino Ivančan, dipl. ing. agr.
Autor je diplomirao 2008. g na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Radi na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Honorarno piše članke voćarsko vinogradarske tematike. RADNO ISKUSTVO 1996. – 2014. Rad na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Također 16-godišnje iskustvo na agrotehničkim zahvatima navedenih kultura, korištenju i održavanju mehanizacije, poslovima kemijske i biološke zaštite, na planiranju i održavanju vv nasada, drvenastih i ukrasnih kultura te zelenih površina, na planiranju i održavanju kultura u zaštićenim prostorima, na biotehnološkim procesima prerade vv kultura, enološkim i enokemijskim zahvatima prilikom prerade i dozrijevanja vina, te analizama vina. Također 16-godišnje iskustvo davanja konzultacija iz pedoloških analiza, kemijskih analiza te primjena meliorativne gnojidbe, fertirigacije i folijarne aplikacije hraniva na osnovi toga, korištenja prognostičkih modela meteoroloških podataka, CDA uređaja za dijagnosticiranje i predviđanje bolesti i štetnika, savjetovanja prilikom izrada agroekoloških studija. 2004. Službovanje u Uredu državne uprave u Zagrebačkoj Županiji, Ispostava Zaprešić, u Uredu za gospodarstvo na poslovima poljoprivredne administracije. 2006. – Honorarni rad u Glasniku Zaštite Bilja, Vinogradarskom portalu Voćarskom portalu koji obuhvaća pisanje članaka i preporuka zaštite bilja, odgovore na pitanja preko foruma i e-maila portala. 2012. – Honorarni rad u Gospodarskom Listu na pisanju članaka voćarsko vinogradarske tematike.