Pravila i tehnike reza – Prošlogodišnje reznike i lucnjeve, a po potrebi i staro drvo, reže se okomito da rana bude što manja, pri čemu se ne smije ostavljati „čepove“. Jednogodišnja rozgva reže se 1 – 2 cm iznad zadnjeg ostavljenog pupa. Ukoso od pupa prema van da prilikom suzenja tekućina ne kapa po pupu (slika 2.)

""

Osnovna pravila reza

Navest ćemo osnovna pravila reza za najčešći mješoviti uzgojni oblik u našim područjima, a to je Guyot (jednostruki ili dvostruki). Opće je pravilo za rezidbu uzgojnog oblika Guyot da se u pravilu s trsa odstranjuju prošlogodišnji izrođeni lucnjevi u potpunosti. S prošlogodišnjeg prigojnog reznika se donja rozgva reže na reznik (2 pupa), a gornja na lucanj (8 – 12 pupova).

Međutim, često se dogodi da na prošlogodišnjem rezniku nemamo dobro razvijene dvije rozgve. Tada se za lucanj ostavlja prva dobro razvijena rozgva s prošlogodišnjeg lucnja. Postoje i slučajevi kada se na prošlogodišnjem rezniku nije dobro razvila niti jedna rozgva.

""

Tada se kao reznik ostavlja rozgva potjerala iz starog drva, a za lucanj opet prva dobro razvijena rozgva s prošlogodišnjeg lucnja. U slučaju da se na prošlogodišnjem rezniku nije dobro razvila niti jedna rozgva, a nema ni prikladne iz starog drva, za reznik ostavljamo prvu rozgvu na prošlogodišnjem lucnju. Zza lucanj sljedeću dobro razvijenu. Pri tome reznik po smještaju uvijek mora biti ispod lucnja da bi se održala visina uzgojnog oblika. Za lucanj (rodno drvo) se uvijek bira jednogodišnja rozgva koja je razvijena iz dvogodišnjeg drva.

Važno je naglasiti da se na prigojnom rezniku ostavljaju samo 2 pupa. U slučaju većeg broja pupova obično potjerati samo gornji pupovi, pa nam uzgojni oblik nepotrebno „bježi“ u visinu.

Pregled trsa

Dakle, prije nego što počnemo orezivati trs moramo ga dobro pregledati. Također se unaprijed odlučiti što ćemo ostaviti za prigojni reznik, a što za lucanj. Da nam se ne dogodi da odstranimo prošlogodišnji lucanj, a onda utvrdimo da na prošlogodišnjem prigojnom rezniku imamo samo jednu rozgvu. Također moramo utvrditi da li nam je trs previše „pobjegao“ iznad prve armaturne žice ili su krakovi „pobjegli“ previše u širinu. U tom slučaju pokušati sniziti ili suziti krakove. Ako je trs „pobjegao“ previše iznad prve armaturne žice, na kraku, ispod ili u visini prve žice, ostaviti i jedan pričuvni reznik. Ako je pak „pobjegao“ u širinu, tada ćemo pričuvni reznik ostaviti na onom djelu kraka gdje nam treba suženje. Sljedeće ćemo godine s pričuvnog reznika donju rozgvu ostaviti za prigojni reznik. Gornju za lucanj i na taj način postići korekciju krakova ili visine trsa.

Prethodni članakIsključenje suvlasnika iz zajednice
Sljedeći članakUravnotežena ishrana bilja granuliranim gnojivom
dr.sc. Mirela Osrečak
Viši stručni suradnik na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: utjecaj ampelotehnike i ekoloških uvjeta na fiziologiju vinove loze, biološki potencijal polifenolnih spojeva u vinu. Mirela Osrečak rođena je 26.10.1980. godine u Zagrebu. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 2005. godine, a na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo zaposlena je od siječnja 2007. godine kao viši stručni suradnik u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Doktorsku disertaciju obranila je 2014. godine. Znanstveni interes usredotočen je na fiziologiju vinove loze, ampelotehniku, ekologiju vinove loze, stolno grožđe, zdravstvene aspekti grožđa i vina, posebno na biološki potencijal polifenolnih spojeva u vinu. Aktivno sudjeluje u izvedbi nastave na dva modula dodiplomskog studija, te dva modula diplomskog studija. Kao autor/koautor objavila je veći broj znanstvenih radova indeksiranih u međunarodnim bazama te veći broj stručnih i popularnih članaka, kao i sudjelovala na većem broju domaćih znanstvenih skupova i međunarodnim kongresima. Član je Hrvatskog enološkog društva, te Povjerenstva za senzorno ocjenjivanje vina.