Početkom ožujka u hotelu International u Zagrebu, održano je tradicionalno 17. po redu, savjetovanje hrvatskih voćara na kojemu su domaći i strani stručnjaci održali zanimljiva i korisna predavanja vezano uz ekološku proizvodnju u voćarstvu, a Savjetovanje je svečano otvorila ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, Branimir Markota, uputio je pozdravne riječi i posebno u uvodnom govoru zahvalio sponzorima koji su podržali i pomogli u održavanju ovog najvećeg okupljanja hrvatskih voćara, a to su tvrtke Andermatt Bioinput, Unichem Agro, Pro-eco, Enna Fruit, Jasenska, Fragaria, Fitopromet, Rabo i proizvođačka organizacija PZ Jabuka HR.
Potom je naglasio kako je sve veća neizvjesnost u proizvodnji voća, zbog raznih okolnosti, a osobito klimatskih promjena.
–Sve se češće postavljaju pitanja u kojim količinama i u kojoj kvaliteti je uopće moguće realizirati proizvodnju voća, bez obzira je li riječ o konvencionalnoj ili ekološkoj proizvodnji. Zahtjevi tržišta s jedne strane, institucionalni okviri proizvodnje, od ograničavanja upotrebe zaštitnih sredstava do raznoraznih zelenih zahtjeva kojih je dnevno sve više, zaista dovode u pitanje opstojnost proizvodnje u postojećim količinama, a kamoli kad se govori o eventualnom povećanju, istaknuo je Markota.
–Proizvodnja hrane više nije samo problem proizvođača nego svih koji očekuju da hrane ima dovoljno, da je dobra, ukusna, čak i lijepa i po mogućnosti da je i jeftina. Ali malo se tko pita tko će tu i takvu hranu u ovakvom okruženju proizvesti, naglasio je Markota.
Sve veći troškovi u proizvodnji voća
U svom govoru Markota je rekao da se voće oduvijek proizvodilo i proizvoditi će se sigurno i ubuduće, ali treba jasno reći da proizvodnja voća ima i sve veće troškove, a bez nadoknade tih troškova teško je očekivati opstanak proizvodnje, a pogotovo njeno povećanje i da u tom smislu treba tražiti rješenja koja će osigurati neophodno potrebnu proizvodnju koja je tržišno prihvatljiva, a proizvođaču isplativa. Evidentni su sve veći poticaji za ekološku proizvodnju i evidentan je i znatan rast površina pod ekološkom proizvodnjom, no Markota je rekao da se postavlja pitanje je li rast površina u korelaciji s rastom proizvodnje i kakav je uopće trend rasta ekološke proizvodnje, isto kao i konvencionalne i postoji li tu tržišna opstojnost.
Udio ekoloških proizvedenih jabuka u Evropi iznosio je 4% u 2018 godini, a zadnjih godina je negdje oko 6%. U Hrvatskoj procjenjujemo da na ekološku jabuku otpada oko 3% ukupne proizvodnje jabuke. Kod nekih drugih voćnih vrsta, pogotovu lijesci i orahu, omjer pod površinama i realiziranoj proizvodnji je još nepovoljniji. Očito se u Hrvatskoj isplati imati evidentiranu površinu pod ekološkom proizvodnjom, ali pitanje je ima li ili zašto nema proizvedenih količina, zapitao se Markota.
Doc. dr. sc. Krunoslav Dugalić, predsjednik organizacijskog odbora u svom govoru naveo je da je namjerno istaknuta kao glavna tema Savjetovanja „Ekološka proizvodnja u voćarstvu“, a ne ekološko voćarstvo, jer pored isključivo ekološkog voćarstva u kojoj nema korištenja mineralnih gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu voćaka, i u konvencionalnoj i integriranoj voćarskoj proizvodnji sve su zastupljenije i biološke metode suzbijanja štetnih organizama.
Daljnji napredak ekološke poljoprivrede
–Naš Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede predstavlja stratešku okosnicu smjera razvoja i daljnjeg napretka ekološke poljoprivredne proizvodnje i pratećih djelatnosti prerade i trgovine ekoloških poljoprivrednih proizvoda s tendencijom povećanja udjela potrošnje ekološke hrane u Hrvatskoj. I dalje ćemo provoditi mjere usmjerene rastu ekološke poljoprivrede, no naš cilj nije samo rast površina, već i proizvodnja zdrave hrane priuštive svim građanima. Za trajne nasade iz Programa ruralnog razvoja ugovorili smo projekte vrijedne oko 20 milijuna eura, što bi trebalo doprinijeti sadnji ili restrukturiranju više od tisuću hektara voćnjaka, izjavila je ministrica Vučković.
Nakon stručnih predavanja, uslijedila je panel rasprava koju je organiziralo Društvo agrarnih novinara Hrvatske, o održivosti i budućnosti ekološkog voćarstva, na kojoj su sudjelovali Gita Djurković, voditeljica Službe za ekološku proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede, Davor Popović, stručnjak za zaštitu u ekološkoj proizvodnji iz tvrtke Andermatt Bioinput, Stjepan Zorić, dopredsjednik Hrvatske voćarske zajednice i voćar s ekološkom proizvodnjom, Gordana Gorupić Šarić, voditeljica Odjela u Upravi za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju u Ministarstvu poljoprivrede, Ana Marušić Lisac – direktorica tvrtke Biotechnicon za nadzor i certifikaciju ekološke proizvodnje te Milorad Šubić – voditelj Službe (savjetodavac) u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u Ministarstvu poljoprivrede.
U raspravi se moglo čuti kako postoji velik izvozni potencijal za ekološko voće proizvedeno u hrvatskim voćnjacima, no tržišni standardi su zahtjevni i već je bilo primjera da su neki proizvođači olako to shvatili i zbog nepridržavanja uvjeta izgubili strano tržište i priliku za zaradu. Također je istaknuto kako je zaštita u ekološkoj proizvodnji voća zahtjevnija jer se prosječno 2,4 x više tretira ekološkim sredstvima, no pozitivno je što ima dovoljno novih sredstava kojima se mogu riješiti bolesti i štetnici voćaka.
Kao značajna novost i veliki potencijal, naglašeno je na panel raspravi, pokretanje je „zelene javne nabave“ koju je kao pilot projekt organizirao Grad Zagreb, a očekuje se da i druge jedinice lokalne i regionalne samouprave otvore tu mogućnost koja predstavlja značajnu mogućnost plasmana ekološkog voća domaćih voćara.
