Voćke kao stabla mogu podnijeti u tijeku zimskog mirovanja vrlo niske temperature (čak i do -25°C ). Međutim na kraju i početku vegetacije osjetljivost vegetativnih organa na niske temperature je znatno veća i moguće su pozebe (osobito kod mladih voćaka).
Za voćke su opasne situacije kada potkraj zimskog mirovanja nastupi zatopljenje, a potom ponovno zahladnjenje. Ako se tlo zagrije na oko 7- 8 °C, korijen počinje sa aktivnošću. S time počinje i kolanje sokova u kori stabla. U toj fazi i samo stablo i grane mogu pretrpjeti određenu štetu ako dođe do jačeg zahlađenja.
Najveća opasnost
Za voćke su u doba bubrenja i otvaranja cvjetnih pupova opasne niske temperature od -1,5°C na niže, ovisno o duljini trajanja hladnoće. Ako se radi o niskim temperaturama sa sjevernim vjetrom, tada se mora uračunati i „chill efekt“ koji može pojačati efekt hladnoće na cvijetu i do 50 %, a ponekad i više. Potrebno je naglasiti da se u zadnjim godinama sve češće javljaju noći ne s tipičnim mrazom, već sa izraženim minusom i jačim sjevernim vjetrom. (2019., 2023., 2025.)
Najveća opasnost zapravo je za vrijeme fenofaze crvenih glavica kada su cvjetni pupovi već dijelom ili potpuno otvoreni. Tada je osjetljivost na pozebu najveća. Tek zametnuti sjemeni zameci i plodovi mogu stradati već pri temperaturi od -1,7°C, a već pri -1,0°C mogu nastati problemi s kasnijom mrežavosti pokožice na nekim vrstama i sortama. Kruška ne podnosi velike hladnoće, a prema niskim temperaturama vrlo su osjetljivi cvjetovi i tek zametnuti plodovi. Oni stradaju ovisno o sorti već uz -1,5°C .
Provjera nakon mraza se uvijek obavlja pregledom plodnica cvijeta. Ako su zelene, sve je u redu, a ako su smeđe, plodnica je izmrzla
Najosnovnija mjera zaštite od kasnih proljetnih mrazova je sadnja voćnog nasada na uzvišenim položajima na kojima ne prijeti opasnost od mrazova. Kod slabijih mrazova ponekad je dovoljna samo uzvisina od 40-tak metara koja odvodi hladniji zrak niže od nasada. U posljednjih tridesetak godina spustili smo se sa voćnjacima u nizine. Tada je lakše stvarati veće komplekse ili lakše i jednostavnije obavljati agrotehničke radove. Istovremeno smo zaboravili da u tom slučaju moramo osigurati barem jednu od trajno zaštitnih mjera protiv proljetnih mrazova.
Zaštitne mjere
Zaštitne mjere mogu biti mnogobrojne i raznovrsne, a temelje se od već napomenutog izbora lokacije za voćnjak, izborom sorata koje kasnije cvatu, izborom hladnijih položaja na kojima cvatnja malo kasni, primjenom raznih metoda fizičke zaštite kao što je postava orošavanja ili antifrosta, (što je jedino sigurno) sve do prskanja stabala raznim aminokiselinskim i fito hormonalnim sredstvima. Također je važno da lisna masa bude uredno ishranjena i dozrijela tijekom jeseni i nakon rodne godine.
Koje su to moguće mjere za sprečavanje ili ublažavanje posljedica:
Nisko malčiranje ili plitka obrada: da tlo bude bez transpiracije i što tamnije. Tada tlo tijekom dana upije toplinu, a onda se razvuče protugradna mreža koja može zadržati toplinu koliko-toliko. Pomaže kod slabih mrazova. Čak i pasicapod voćkama potpuno bez korova, gotovo crna, može djelomično ublažiti štetu kod manjeg mraza.
Mokro tlo: u nasadu također dulje zadržava toplinu nego suho i hladno tlo.
Dimljenje: također jedan od načina koji se nekada često primjenjivao, ali ne pomaže kod jačih mrazova.
Zaštita toplim zrakom – ( frostbuster )
Uglavnom se radi o strojevima koje rade na principu plinske turbinekoja zagrijava zrak, a turbinu pokreće traktor. Vrlo je važno da prolaz po cijelom voćnjaku ne smije trajati duže od 10 minuta. Razmak između prohoda strojem obično je od 40 -70 m. S radom je potrebno započeti kada je temperatura još uvijek iznad nule kako bi se dobilo na prednosti. Najbolje već kod pada temperature na 2° C. Ovom metodom bili su postignuti vrlo dobri rezultati 2021. godine. Tada je tri noći uzastopno bio mraz od -5°C do -7°C, nakon čega je još trebalo i obaviti prorijedu. Vozilo se i grijalo sve tri noći, od večeri do jutra.
Zaštita kišenjem – ( antifrost )
Kod današnje klimatski nestabilne i financijski održive proizvodnje postava „antifrosta“ trebala bi biti obavezna mjera već kod podizanja voćnjaka. Za ovu namjenu koriste se mikro rasprskivači koji raspršuju vodu u vidu najfinije izmaglice. Efekt zaštite postiže tako da se stvori ledeni omotač, a prilikom prelaska vode u led oslobađa se toplina. Postiže se viša temperatura ispod ledenog omotača. S orošavanjem je potrebno započeti u ovisnosti o zračnoj vlazi, temperaturi i vjetru, no najbolje je započeti kada se temperatura spusti na +2°C, a prestati kada se ponovno digne iznad nule na iste (+2°C) vrijednosti. U slučaju niskih temperatura sa sjevernim vjetrom, uređaj je potrebno uključiti još ranije, na višim temperaturama. Problem se može javiti ako mrazovi potraju nekoliko jutara pa se u voćnjaku stvori vrlo vlažan teren koji kasnije onemogućuje provedbu pravovremene potrebne zaštite od bolesti i štetnika.
Ova metoda vrlo je korisna ne samo za obranu od mrazova, već i za „hlađenje lisne površine“, čuvanje puči otvorenima za održanje fotosinteze tijekom ljetnih vrućina iznad 30°C koje su svake godine sve češće i dugotrajnije. Ljetne vrućine iznad 30°C, također mogu djelomično „eliminirati“ skupljene sate inaktivnih temperatura tijekom zimskih mjeseci potrebnih za funkcionalnu diferencijaciju cvjeta. Sinteza antocijana za lijepu i pravilnu crvenu boju pokožice, posebice kod jabuke, također ovisi o temperaturama, pa hlađenje lisne površine, plodova, a u tom slučaju i cijelog nasada sustavom antifrosta može doprinijeti i ljepšoj crvenoj boji, što je danas od velike važnosti na tržištu.
Sagledamo li događanja vezana uz klimatske promjene, usmjerenje tržišta ka ekološkoj poljoprivredi i trgovačke lance koji se međusobno natječu u kvaliteti i konačnom cilju 0,00 rezidua, za svakog tko se odluči podizati suvremeni i održivi voćni nasad, postava antifrosta i protuinsektnih mreža bit će obavezna mjera. Isto će vjerojatno biti najlakše ostvariti javljanjem na natječaje APPRRR vezane uz sadnju, rekonstrukciju ili obnovu nasada.
Kod šteta uzrokovanih mrazevima možemo si pomoći i primjenom kemijskih mjera prije i nakon ( slabijih ) mrazova.
Primjena kemijskih preparata do nekoliko dana prije pojave mraza
Osnovni uvjet je da je barem donekle razvijena lisna povšina koja može usvojiti, upiti sredstvo. Amalgerol (0,2-0,3 %), Bioplex (0,04 %), Drin (0,075 %), PolyAmin (0,15 %), Megafol (0,2 %) i dr. su “biognojiva” s naglašenim sadržajem aminokiselina, morskih alga, vitamina i biljnih hormona kojima nastojimo ojačati stanje i otpornost voćke na nadolazeće probleme. Najbolje je kada se već na stablu nalaze mali i razvijeni listići jer će tada lakše će doći do usvajanja aminokiselina u tkivo.
Neposredno po dizanju temperatura (12-15°C) nakon prolaska mraza i niskih temperatura: može se tretirati nasad sredstvima: Promalin, Gibberellin A3, Florgib, Perlan, Novagib ) u kojima se nalazi giberelinska kiselina GA3 /GA4/ GA7, te stimuliraju formiranje partenokarpnih plodova. (bez sjemenki). Kod primjene GA3 potreban je oprez, jer ista jako utječe na smanjenje početka formiranja cvjetnih pupova za narednu godinu, kod jezgričavog voća, no nakon mraza to zapravo i ne bi trebao biti problem. Sredstva na bazi giberelina također mogu pomoći u nastajanju hrđastih prevlaka na pokožicama nekih voćnih vrsta ( jabuka, kruška, nektarina i sl) Slika 5. Hrđasti prsten na Jonagoldu kao posljedica kasnog mraza
Foto: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.
.){kind=link}