U prvoj godini, prije kretanja vegetacije, sadnice kivike se odrežu na 2 – 4 pupa, koji su prethodno bili zaštićeni humkom zemlje. Uz sadnice treba postaviti ravne tanke kolce ili trstiku ili uspravnu žicu vezanu za vodoravne žice uzgojne armature. Čim se izboji izdiferenciraju, najbujniji se vežu uz kolac da bi biljka uspravno rasla. Kad najbujniji izboj naraste više od 1 m, tada se svi preostali izboji odrežu na visinu 1 – 2 lista.

Kad uspravna mladica naraste do zadnje žice, položi se vodoravno lijevo i desno na prvu žicu i skrati joj se vrh. Ako to bude do sredine srpnja, ispod pregiba razvit će se jake preuranjene mladice. One se poslije mogu iskoristiti za produžetak stabla i za drugi kordonac na prvoj žici. Ako se ne razviju te dvije jake mladice, ostavi se slobodan razvoj do zimske rezidbe.

Prva godina uzgoja kivike ista je za vodoravni kordonac na dvjema žicama i za pergolu s dva vodoravna kordonca. U cijelom uzgojnom razdoblju (tri godine) treba nastojati da se sve uzgojne radnje obave zelenom rezidbom. Dok se zimskom rezidbom služi samo za korekciju. Tako će se skratiti vrijeme za uzgoj i brže će biljke dovesti u punu rodnost.

Vodoravni kordonac

U drugoj godini, u ožujku, počet će se razvijati bujne mladice po cijelom deblu. Kad mladice kivike narastu oko 10 cm, odaberu se mladice za kordonce na savijenu kraku.

Od najbujnijih dviju mladica koje se razvijaju iz luka uzgajat će se produžetak stabla i druga postrana grana. Ona će se poslije položiti na prvu žicu u suprotnom smjeru od prijašnje vodoravne grane.

Mladice kivike koje su se razvile na prošlogodišnjoj vodoravnoj grani treba skratiti u lipnju – srpnju na 8 – 9 pupova. Iz njih će se razviti preuranjene mladice. Na kordoncu treba razrjeđivati mladice tako da budu raspoređene na 7 – 8 pupova. Pri zimskoj rezidbi skrate se na dva pupa.

Tijekom ljeta treće godine nove mladice na kordoncima skrate se na 7 – 8 pupova.
Jako razvijeni izboji, koji su se razvili na pogodnom mjestu tako da poslije mogu zamijeniti osnovnu granu kordonca, ostave se ali se ljeti skrate također na 7 – 8 pupova. Pri idućoj zimskoj rezidbi mladice se skrate na tri do četiri pupa. Dakle na više pupova nego prethodne godine, radi potpunog razgranjavanja rodnog drveta.

Prethodni članakPravilnik o držanju pčela i katastru pčelinje paše
Sljedeći članakHerbicidni pripravci za suzbijanje korova u soji, suncokretu i kukuruzu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.