Lijeska se najlakše uzgaja kao grm na vlastitom korijenu jer je to njezin prirodni uzgojni oblik. Jedini problem je što tjera mnoštvo korijenovih izdanaka koji se moraju redovito uklanjati. Korijenovih izdanaka je manje ako se uzgaja u obliku stabla na podlozi medvjeđe lijeske, ali je bujnost i do 30 % veća. Osim toga, sadnice su skuplje, a održavanje krošnje složenije.

Za uzgoj na vlastitom korijenu najprihvatljiviji je uzgojni oblik grma s tri do četiri osnovne grane. Grm se može oblikovati i od tri do četiri sadnice posađene u trokut ili četverokut na razmaku 40 – 50 cm, ili se može oblikovati iz samo jedne sadnice na kojoj se uzgoje još dvije do tri grane iz korijenovih izdanaka.

Za uzgoj lijeske u obliku grma sadnicu treba u proljeće nakon sadnje skratiti na tri do četiri pupa da biljka ojača i da se potakne razvoj korijenovih izdanaka koji će se uporabiti za oblikovanje još dviju ili triju osnovnih grana koje nedostaju. U sljedeće dvije godine iz jednog korijenovog izdanka uzgoji se još jedna osnovna grana, a ostali se izdanci odstranjuju čim narastu 15 – 20 cm.

Uklanjanje korijenovih izdanaka kontaktnim herbicidima ne preporučuje se u prvih nekoliko godina nakon sadnje zbog rizika od uništenja cijelog grma. Stoga je rezidba jedino rješenje za uklanjanje korijenovih izdanaka u razdoblju oblikovanja grma.

Ako je porast biljaka jak, mogu se ostaviti dva korijenova izdanka da se oblikovanje grma prije dovrši. Sve mladice koje rastu okomito i one koje rastu prema unutrašnjosti grma treba odstraniti kad narastu 10 – 15 cm kako bi se spriječilo zasjenjivanje. Razgranjenja treba oblikovati po načelu ”riblje kosti”. Važno je pravodobno izolirati vrhove grana kako bi se osnovne grane lijepo razgranale. Lijeska je heliofit, što znači da svako zasjenjenje značajno smanjuje prirod.

Rezidba na rod

Rezidba na rod treba biti svedena na minimum. Odstranjuju se samo korijenovi izdanci čim se pojave. Osim mehaničkog uklanjanja rezidbom trimerima ili posebno konstruiranim plamenicima, moguće je rabiti i herbicide, ali isključivo one kontaknog djelovanja. Herbicidi se primjenjuju dok su korijenovi izdanci izrasli 15-20 cm i dok još nisu odrvenjeli.

Lijeska često stvara bujne izbojke koji rastu okomito iz adventivnih pupova duž osnovnih grana. Najčešće imaju samo muške cvatove,  zasjenjuju krošnju i troše velike količine hraniva. Stoga se zalamaju sredinom ljeta kako bi im se zaustavio vegetativni rast, a asimilati koje stvara njihovo lišće preusmjerili u rodne izbojke. Zalomljeni se izbojci u mirovanju uklanjaju ili skraćuju na dva do tri pupa, ako treba zamijeniti izrođenu granu. Kako lijeska voli puno svjetla, rezidbom treba osigurati što bolju osvijetljenost lisne površine.

Najmanja poželjna dužina jednogodišnjih izbojaka kod lijeski starih 7 – 8 godina je 15 – 20 cm, onih starih 1 5 – 2 0 godina 15 cm, i u onih starijih od 20 godina 10 cm. Ako se prosječna dužina izbojaka značajno smanji od navedenih mjera, vrijeme je da provedemo rezidbu. Što su voćke starije, to je potrebna jača i pažljivija rezidba. Najbolje je rezidbu na rod provesti u vrijeme cvatnje. Tada ćemo lako zamijetiti ženske cvatove. Rijetko se rabi prikraćivanje, a više prorjeđivanje izbojaka.

Nakon 15 – 20 godina lijesku treba obnoviti skraćivanjem osnovnih grana za dvije trećine, dobro je pognojiti i redovito odstranjivati korijenove izdanke. Dvije do tri godine nakon pomlađivanja prorjeđuju se suvišni izbojci i grane kako bi se obnovila rodna površina.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOdržan Viroexpo – 26. Međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede
Sljedeći članakPostupci u izgradnji bunara
prof. dr. sc. Tomislav Jemrić
Rođen je 1971. godine u Zagrebu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1993. godine. Magristrirao je 2000. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorsku disertaciju obranio 2004. godine. Od 1995. godine radi na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta. Rođen je 11. siječnja 1971. godine u Zagrebu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1993. godine na VVV smjeru. Magristrirao je 2000. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju je obranio 2004. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. godine radi na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta. U znanstveno-nastavno zvanje mlađeg asistenta izabran je 1995. godine, u zvanje asistenta 2000. godine, u zvanje višeg asistenta 2004. godine, u zvanje 2005. godine, u zvanje izvanrednog profesora 2009. godine, a redoviti je profesor od 2013. godine. Voditelj je preko 80 diplomskih ili završnih radova i jedne doktorske disertacije. Bio je mentor 1 studentskog rada koji je dobio dekanovu nagradu. Znanstveno se usavršavao u Izraelu kao korisnik stipendije Izraelske vlade. Član je jednog međunarodnog i jednog domaćeg znanstvenog društva. Autor je 9 knjiga i priručnika, od toga dva znanstvena priručnika i dvije međunarodne monografije. Član je uredništva međunarodnog znanstvenog časopisa Scientia Horticulturae citiranog u skupini A1 časopisa i član uredništva časopisa Agriculturae Conspectus Scientificus (Poljoprivredna znanstvena smotra). Dobitnik je priznanja časopisa Scientia Horticulturae za izvrsnost u recenziranju znanstvenih radova. Sudjelovao je na četrdesetak stručnih i znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu te objavio više od 50 znanstvenih i stručnih radova. Voditelj je jednog nacionalnog znanstvenog projekta, a do sada je surađivao na pet nacionalnih znanstvenih projekata. Bio je voditelj jednog VIP projekta i jednog tehnologijskog projekta i suradnik na jednom VIP i jednom tehnologijskom projektu. Također je bio nacionalni koordinator na jednom međunarodnom SEEDNet projektu, voditelj radne skupine na jednom TEMPUS projektu i suradnik na jednom međunarodnom COST projektu. Trenutačno je koordinator međunarodnog LIFE+ projekta „Low pesticide IPM in sustainable and safe fruit production“ vrijednog preko 1.8 milijuna €.