Ovisno o starosti nasada lijeske ovisi i sama rezidba, te se razlikuje rezidba mladog nasada (formiranje uzgojnog oblika) i rezidba nasada u rodu.

Formiranje uzgojnog oblika je krucijalna mjera koje će odrediti budući uspjeh proizvodnje. Lijeska se može uzgajati u obliku jednostavnog grma, kao stablo s krošnjom u obliku vaze, grmolike vaze, živa ograda itd. Svaki uzgojni oblik ima određene prednosti i nedostatke, a trenutno najčešće korišteni uzgojni oblici su jednostavni grm i stablo s krošnjom u obliku vaze.

 Uzgojni oblik

Prednosti uzgoja u obliku grma je to što je to prirodni uzgojni oblik lijeske, lijeska ranije počne roditi, lakša je regeneracija uslijed oštećenja skeletnih grana (jednostavno se ostavi sljedeći korijenov izdanak) itd.

Prednost uzgoja u obliku stabla je veća mogućnost potpunije mehanizacije pomo i agrotehničkih zahvata čime se postižu manji troškovi uzgoja, veća gustoća sklopa te stoga veći urod po jedinici površine.

Strojna rezidba lijeske

Rezidba u rodu

 Što kad lijeska naraste previsoko?

Na koji način posaditi lijesku, koji uzgojni oblik odabrati ovisno o podlozi, koje grane ukloniti i kako formirati krošnju, iz kojih izbojaka lijeska rađa, kako se obavlja rezidba u rodu te kako pravilno spustiti visinu lijeske saznajte u nastavku članka kojeg cijelog možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 4/2020.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakLiofilizacija – tehnologija koja otvara nove mogućnosti u poljoprivredi
Avatar
Asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće. Pred diplomski studij, usmjerenje hortikultura, je završio na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu 2013. godine na temu „Djelovanje podloga na kakvoću plodova voćaka“. Diplomirao je na istoj znanstvenoj ustanovi 2015. godine, usmjerenje voćarstvo, na temu: „Vegetativni i generativni rast i kakvoća ploda crne bazge (Sambucus nigra L.)“. Trenutno je zaposlen kao asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje sudjeluje u provedbi europskog projekta na temu nisko pesticidne, održive proizvodnje voća. Znanstveni interesi su: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće.