Uzročnici “crvljivosti” na jabučastim plodovima udvostručili štete

O klimatskim promjenama znanstvena i stručna javnost sve više govori i piše nakon 1984. godine, a sredinom 1990.-tih godina procijenilo se da će globalnim zagrijavanjem i podizanjem prosječne temperature zraka za 1 °C u narednih 30.-tak godina štete od nametnika životinjskog podrijetla (uglavnom fitofagnih kukaca) porasti za 20-30 %. Na primjeru jabučnog savijača u Međimurju, zbog klimatskih su promjena štete i broj usmjerenih suzbijanja udvostručene tijekom samo deset godina (1997.-2007.).

Zbog globalnih klimatskih populacija (brojnost) leptira jabučnog savijača u plantažnim nasadima jabuka u središnjem dijelu Međimurja je tijekom razdoblja 1995.-2008. značajno porasla, a po letu leptira više nije moguće sigurno tvrditi kad prestaje razvoj prve, a započinje razvoj druge generacije. Pritom su štete na nezaštićenim plodovima značajno porasle, a broj usmjerenih zaštita se udvostručio.

Sve više šteta od “crvljivosti” uslijed zatopljenja

Vlasnici plantažnih nasada jabuka znaju da su tijekom ljeta najopasniji nametnici plodova uzročnici “crvljivosti”, ali veliki broj posjednika manjih i mješovitih voćnjaka uz okućnice i vikendice s promjenom klime dojavljuje nakon 2007. godine sve veće štete od iste skupine neželjenih organizama. Najčešći je uzrok ove pojave jabučni savijač (Cydia pomonella), ali slične štete također mogu potjecati od nekoliko vrsta savijača kožice plodova (Archips, Adoxophies, Pandemis), breskvinog savijača (Cydia molesta) i druge generacije kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis). Prema iskustvima iz ranijih sezona obično tijekom prvog tjedna mjeseca lipnja na netretiranim stablima vrlo rane sorte jabuka bjeličnik pronalazimo prve plodove jabuke napadnute uzročnikom “crvljivosti” (Cydia pomonella), a dvadesetak dana naknadno već bilježimo 50-70 % zaraženih plodova.

Jabučni savijač (Cydia pomonella) je najznačajniji tehnološki štetnik jabuke i kruške, a može se razvijati na drugim voćnim vrstama (kruška, orah, dunja, marelica, kesten) i šumskom drveću (bukva, hrast). Ako se ne provode mjere zaštite jabučni savijač u formi crvljivosti plodova uništi 30 % do 50 % očekivanog uroda, a pojedinih sezona štete mogu biti veće od 80 %. Premda podrijetlom iz euroazijskog područja, posljednjih dvjestotinjak godina se uspješno proširio u Sjevernoj i Južnoj Americi, Južnoj Africi, Australiji i Novom Zelandu. Ovisno o sustavima uzgoja osjetljivih voćnih vrsta i vremenskim prilikama jabučni savijač godišnje razvija jednu do četiri generacije te danas predstavlja jednu od najprilagodljivijih i opće raširenih neželjenih vrsta u proizvodnji jabuke.

Suvremena proizvodnja jabuke tolerira štete do 1 %, ali proizvođači nastoje smanjiti gubitke ispod 0,5 %. Napada isključivo plodove, pa ga svrstavamo u tehnološke štetnike, a naknadno se jače razvija smeđa trulež (Monilinia). Zbog specifičnog načina života gusjenice u unutrašnjosti ploda, suzbijanje je prilično otežano. Gusjenica je izložena kontaminaciji korištenih pripravaka vrlo kratko vrijeme, pa optimalni rokovi suzbijanja traju svega nekoliko dana i moraju biti precizno određeni.

Strategije suzbijanja i praćenja: od feromona do biotehnologije

Pojavom feromona usavršene su metode praćenja leta, signalizacija kritičnog broja leptira jabučnog savijača i određivanje optimalnog roka suzbijanja, a primjenom novih bioloških i biotehničkih pripravaka zaštita je postala ekološki prihvatljivija. Ženski seksualni mirisi kukaca se na tržištu javljaju u obliku kapsula koje stavljamo u stupice ili složive mamce s podlogom od dugo aktivnog ljepila. U njima se mužjaci privučeni mirisom ženke zalijepe, a dnevni ulovi nam daju krivulju ili dinamiku leta jabučnog savijača tijekom sezone. Procjena jačine populacije jabučnog savijača feromonima i određivanje kritičnog broja ovise o rasporedu i broju mamaca po jedinici površine, atraktivnosti feromona, kao i spoznaji da kopulacija nastaje samo za toplije večeri (>13°C).

Sustavna praćenja početka pojave prvih leptira prezimljujuće populacije u regiji pokazuju da se posljednjih 30 godina prvi leptiri svakog desetljeća ranije pojavljuju prosječno 5 dana. Nekad je početak leta prezimljujuće populacije bilježen tek početkom svibnja, a zadnjih sezona prve leptire lovimo već početkom ili sredinom travnja. Zadnjih 20-ak godina bilježimo značajan rast populacije ovog nametnika, štetnosti njihovih ličinki i broj usmjerenih suzbijanja jabučnog savijača (na području Međimurja se broj usmjerenih zaštita tijekom razdoblja 1995.-2008. godine gotovo udvostručio). Ipak, postavljanjem mreža protiv tuče od 2002. sezone primjećujemo da je aktivnost leptira jabučnog savijača u takvim nasadima smanjena, ali se zbog povišene vlažnosti zraka javljaju neke druge štetne vrste (npr. kalifornijska štitasta uš, moljac kružnih mina, mušica galica lišća, druga generacija kukuruznog moljca).

Pojačanoj populaciji jabučnog savijača zadnjeg desetljeća najviše pogoduju vrlo povoljni meteorološki uvjeti s trendom promjene klime uz nešto manje hladne zime i sve toplija ljeta te višegodišnje povećavanje površina s jabukom. Pritom zadnjih godina gotovo da ne primjećujemo prijelazno razdoblje i pad populacije leptira između prvog i drugog pokoljenja jabučnog savijača, već se njihova kritična brojnost pojavljuje već krajem travnja ili početkom svibnja i traje bez prekida sve do kraja kolovoza ili početka rujna. U mnogim razvijenim zapadnoeuropskim regijama proizvodnje jabuke se pojavljuje i rezistentna ili otporna populacija jabučnog savijača na prečesto korištene skupine insekticida, pa se voćarima preporučuje da pri suzbijanju ovog nametnika dosljedno poštuju tzv. anti-rezistentnu strategiju i tijekom sezone u optimalnim rokovima naizmjenično koriste pripravke različitih skupina (vidi Tablicu 1.).

Metoda konfuzije (ili zbunjivanja jabučnog savijača) je od 2015. godine dostupna na hrvatskom tržištu (“Moć znanja” i “Fito Promet” iz Zagreba), a postoje brojna pozitivna iskustva iz Međimurja temeljem provedenih višegodišnjih pokusa o njihovom dobrom dopunskom učinku uz smanjenu primjenu “klasičnih” insekticida. Osim pripravaka iz starije skupine neonikotinoida (Mospilan), svakako treba koristiti ekološki prihvatljivije biotehničke insekticide iz grupe regulatora razvoja (RRK) (npr. Mimic), te naturalite (Affirm) i novijuu skupinu diamida (Coragen).

Dodatna zaštita pčela

Zbog primjene insekticida u ljetnom razdoblju i njihove moguće opasnosti i otrovnosti na korisne organizme, tretiranja obavljati u doba dana kada pčele ne lete, odnosno cvjetni podrast s bijelom djetelinom u višegodišnjim nasadima prije primjene insekticida mora biti pokošen. Od preporučenih insekticida u “ljetnom” suzbijanju neželjenih organizama u voćnjacima za pčele su potpuno bezopasni mikrobiološki pripravci (npr. Belthirul, Lepinox Plus, Biobit WP, Carpovirusine). Valja naglasiti da je brojnost leptira breskvina savijača (Cydia molesta) u Međimurju značajno veća u odnosu na brojnost jabučnog savijača. Od početka 1990-ih godina istraživanja u Italiji (i naknadno u Sloveniji) pokazuju da breskvin savijač također napada plodove jabuke (kruške), pa vlasnici suvremenih voćnih nasada koji koriste metodu zbunjivanja (konfuzija) navedenu spoznaju moraju uvrstiti kod planiranja strategije suzbijanja različitih vrsta “crvljivosti plodova” jabuka.

Tablica 1. Neke biotehničke, biološke, biljne i kemijske skupine, djelatne tvari i trgovački pripravci koji se u našoj zemlji koriste za usmjereno suzbijanje različitih uzročnika “crvljivosti” plodova i drugih štetnika jabuke

Naslovna foto: Shutterstock