Kod novih uzgajivača kupina vrlo je često prisutno pogrješno uvjerenje da kupina nije podložna napadu bolesti, i da je stoga ne treba štititi od biljnih patogena, što je potpuno krivo uvjerenje. Naime, i kupinu kao i druge poljoprivredne kulture napada velik broj biljnih patogena i štetnika. Prema nekim svjetskim podatcima, na kupinama se javlja više od 60 bolesti, od kojih je najviše gljivičnih i virusnih.

Od toga velikog broja bolesti, u našim agroekološkim uvjetima najvažnije su žuta hrđa (Kuehneola uredinis), siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea), antraknoza (Elsinoe veneta), purpurna pjegavost (Septocyta ruborum) i palež izboja (Didymella applanata).

U rano proljeće na kupinama se redovito javlja bolest žuta hrđa. Suzbijanje bolesti- žuta hrđa mora početi pravodobno, kako bi se biljke na vrijeme zaštitile. Treba napomenuti da je naša vodeća sorta kupine Thornfree vrlo osjetljiva na ovu bolest. Veliki problem je i to što kod nas nema registriranih fungicida za suzbijanje većine bolesti na kupinama. Osim Kidana SC (iprodion), namijenjenog suzbijanju sive plijesni ili truleži. Problem nepostojanja registriranih fungicida za zaštitu kupine svakako bi trebalo što prije riješiti traženjem dopuštenja od nadležnog ministarstva, preko udruga za jagodasto voće koje već postoje kod nas.

Žuta hrđa – simptomi bolesti

Karakteristični simptomi žute hrđe uočavaju se već u rano proljeće na izbojima kupina u obliku žutih nakupina, koje pucanjem kore izbijaju na površinu izboja. Riječ je o nakupinama spora gljive. Odnosno uredosorusima s uredosporama, koje onda dalje šire zarazu na mlade izboje i novo lišće. Ove godine u našim redovitim pregledima primijetili smo ih već potkraj ožujka. Iako se u literaturi navodi da se javljaju tek tijekom travnja. Također, tijekom vegetacije (svibanj i lipanj) i na lišću se poslije javljaju žute nakupine uredosorusa. Ako se bolest javi većim intenzitetom, moguće su palež lišća i defolijacija.

Potkraj vegetacije na naličju listova stvara se drugi tip spora, odnosno teliosorusi s telisoporama. Gljiva prezimljuje ispod kore izboja u obliku micelija, koji u proljeće stvara opisane uredosoruse. Treba istaknuti da se na kupinama javlja još nekoliko vrsta hrđa (ljubičasta, narančasta i dr.). Javlja se tek tijekom vegetacije, a ne u rano proljeće kao žuta hrđa. Kod nas nisu značajne kao žuta hrđa.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakOrezivanje živih ograda
Sljedeći članakU svijetlim stajama krave daju više mlijeka
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.