Kako svjetlosni program djeluje na proizvodnju mlijeka, sastav mlijeka, uzimanje hrane i plodnost? Svjetlosni programi za stajske krave razmjerno su novi, prvi pokusi o utjecaju svjetlosti na količinu mlijeka provedeni su prije više od 25 godina. Osiguranje 16 – 18 sati svjetla, mliječnim kravama uzrokuje povećanje količine izlučenog mlijeka 5 – 16 posto prema najmanje 13,5 sati osiguranog svjetla (100 – 300 luxa).
Tako nastalo povećanje produkcije mlijeka ne će utjecati na sastojke sadržane u mlijeku, bjelančevine i mliječni šećer laktozu. Sadržaj mliječne masti ostao je indiferentan.
Uzimanje hrane kod 16-satnoga svjetlosnog programa povećano je oko 6 posto. Ipak svjetlo nije sve u jednom trajanju dana od 16 sati, jer tu spada i bezuvjetnih 8 sati faze mraka. Rezultati korištenja svjetlosti kod goveda u laktaciji ne smiju se primijeniti na krave u suhostaji. Program s kratkim trajanjem dana (8 sati svjetla, 16 sati mraka) u vrijeme suhostaje djeluje na povećanje mliječnosti u idućoj laktaciji.
Provedena istraživanja povećanja mliječnosti
Prva promatranja utjecaja osvjetljavanja 13 mliječnih stada na produkciju mlijeka bila su provedena prije 25 godina u Michiganu u SAD-u. Ustanvljeno je da produljenje dnevnog svjetla umjetnim tijekom 16 – 18 sati ujesen i za zimskih mjeseci, produkciju mlijeka povećava 10 – 12 posto. Poslije je to pozitivno djelovanje dopune ograničenja dnevnog svjetla vanjskim izvorima svjetlosti na proizvodnju mlijeka potvrđeno i u istraživanjima u SAD-u, Kanadi, Izraelu, Bugarskoj, Italiji i Engleskoj. Istraživanja su provedena u različitim načinima držanja, razini rada, stadija laktacije i kod različitih rasa goveda. Jačina osvjetljenja u svim istraživanjima bila je veća nego u normalnim uvjetima u staji za mliječna goveda, i varirala je između 100 i 300 luxa (svjetlo dovoljno za čitanje novina). Najvažnije posljedice produljenog djelovanja osvjetljenja u tom poslu pokazuju kriteriji.
Količina proizvedenog mlijeka
U jednom od istraživanja ustanovljeno je da krave s nižom mliječnošću od 20 l/dan, u sličnoj izmjeri postignu povećanje mliječnosti kao i krave s prosječnom mliječnošću od 35 l/dan. Otkriveno je da se rezultati postupnog povećanja proizvodnje mogu prepoznati tek nakon 2 – 4 tjedna. Radi toga je potrebno strpljenje da se bolje upozna djelotvornost osvjetljavanja.
Sastav mlijeka
Usprkos značajnom povećanju količine proizvedenoga mlijeka, trajanje osvjetljavanja ne će utjecati na sadržaj sastava mlijeka, bjelančevina i mliječnog šećera (laktoze). Nasuprot tome, rezultati djelovanja produljenog osvjetljavanja na sadržaj masti nejedinstveni su, pa čak i proturječni. Tijekom jednog od istraživanja, povećano dulje osvjetljavanje kod jednih je krava povisilo postotak mliječne masti, a u drugom istraživanju ga smanjilo. Posljednja reakcija bila je i očekivana.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakTalijanska kokoš – lijepa i gospodarski iskoristiva
Sljedeći članakOdređivanje količine škropiva pri prskanju vinove loze
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.