Biostimulatori za oporavak vinograda nakon mraza

114

""Kao i svaka druga grana, i poljoprivreda se kroz povijest stalno razvijala pronalaskom novih tehnika i alata. Tehnološki pomak u razvoju poljoprivredne proizvodnje započinje uporabom ratila, odnosno motike, pluga i dodatne mehanizacije čime se olakšala obrada tla i sukladno tome povećala efikasnost biljaka u iskorištavanju hraniva i vode. Kemijska revolucija obilježila je proizvodnju kemijskih spojeva koji su dodatno povećali otpornost i kvalitetu ishrane biljaka, dok razvojem prirodnih znanstvenih grana započinje proizvodnja, tzv. bioloških preparata.

Što su biostimulatori?

Biostimulatori predstavljaju kemijske spojeve koji u biljkama stimuliraju određene fioziološke procese. Kao fiziološke aktivne tvari stimulacijski ili inhibicijski djeluju na fiziološko-biokemijske procese, te izazivaju metabolitičke i morfološke promjene. Kad je njihovo podrijetlo prirodno, radi se o spojevima koje biljka može samostalno sintetizirati, iako u vrlo ograničenim količinama. Biostimulatori su kompleksi prirodnih biljnih ekstrakata koji stimuliraju fiziloški razvoj biljke na najpovoljniji način. S druge strane, biostimulatori mogu nastati i kao rezultat umjetno sintetiziranih spojeva u laboratorijima. Problem koji se javlja kod takvih spojeva ogleda se u činjenici što u nekim slučajevima biljka ne posjeduje enzime za razgradnju tako sintetiziranih spojeva, umanjujući tako njihov učinak.

Obzirom da utječu na fiziološke procese u biljakama, biostimulatori time neizravno povećavaju prinose. Ako u tlu postoji, primjerice, dovoljno dušika, biostimulatori će potaknuti fiziološke procese rasta i razvoja, što će utjecati na bolju iskorisitivost raspoloživog dušika.

S druge strane, ako u tlu nema dovoljno elemenata prinosa, ne postoji mogućnost da biostimulator poveća njegovu količinu, a samim time i prinos biljke. Upravo je zato glavni zadatak biostimulatora da potaknu biljku da bolje koristi već raspoloživa hraniva.

Pomoć kod stresnih uvjeta

Biostimulatori prema djelovanju mogu biti hormoni rasta, odnosno regulatori ili stimulatori rasta. Inhibitori rasta, s druge strane, zadržavaju i usporavaju proces rasta. Defolijanti izazivaju opadanje lišća, desikanti izazivaju sušenje biljaka itd.

Značaj biostimulatora kod vinove loze dolazi najviše do izražaja u kritičnim situacijama. Naime, biostimulatori na bazi aminokiselina su izrazito bitni i efikasni u vinogradima koji su pretrpili određeni oblik stresa poput stresa od suše, niskih temperatura (mraza) ili tuče. Biostimulatori će u takvim situacijama pomoći vinovoj lozi da se u što kraćem roku oporavi od proživjelog oblika stresa ubrzavajući fiziološke procese u samoj biljci.

Nadalje, biostimulatori pomažu vinovoj lozi pri samom pupanju i kretanju vegetacije, dajući joj pritom više ‘snage’. Kako je već navedeno, pospješuju i usvajanje i bolje iskorištenje hraniva, što dovodi do povećanja lisne mase, a što će u konačnici pozitivno djelovati i na veličinu bobice i količinu šećera i ukupnog ekstrakta u grožđu. Sve će to pozitivno djelovati i na konačni proizvod, odnosno kvalitetu vina.

Primjena

Biostimulatori dolaze uglavnom u tekućem obliku, te se mogu primijeniti putem tla ili lista (folijarno), a kompatibilni su i s većinom sredstava za zaštitu bilja, što omogućuje istovremenu primjenu i samim time i kod strojnog prskanja, manji broj prohoda traktorom. Danas je tržište bogato raznim bioloških preparata iako postojeća zakonska regulativa u Hrvatskoj zasebno ne regulira takve preparate. Trenutno je na snazi Zakon o gnojivima i poboljšivačima tla (NN 163/03., NN 40/07., NN 81/13. i NN 14/14.) koji samo u jednoj stavci spominje takve preparate kao tvari dodane u tlo s osnovnom namjenom poboljšavanja fizikalnih i/ili kemijskih svojstava i/ili biološke aktivnosti tla. Nedostatak gore navedenog Zakona je što ne spominje utjecaj biostimulatora na samu fiziologiju bilja. U svakom slučaju, za vinovu lozu, ali i za bilo koju drugu poljoprivrednu kulturu, značaj biostimulatora je izrazito velik, posebice u stresnim situacijama kada biljkama pomažu u što bržem oporavku.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje