Grinja kineskog vučca – novi štetnik u Hrvatskoj

75

Internet je prepun reklama i članaka o čudesnom voću koje liječi brojne bolesti, a njegov uzgoj je u našem podneblju vrlo jednostavan i donosi brzu zaradu. Ne ulazeći u raspravu o nutritivnoj vrijednosti čudesnog voća budućnosti kao što su aronija, sibirska borovnica ili goji bobice koje još nazivaju crvenim dijamantom i sretnim bobicama, važno je znati da postoje brojne prepreke lakoj zaradi preko noći.

Goji bobice ili kineski vučac potencijalnim je uzgajivačima predstavljen kao otporna biljka koju u našem kraju ne napadaju nikakve bolesti. Riječ je o drvenastoj kulturi podrijetlom iz Azije, a spada u porodicu pomoćnica u koju spadaju i nama dobro poznati krumpir i rajčica. Svi znamo da u našem podneblju i krumpir i rajčicu napadaju uzročnici biljnih bolesti, a neki od njih pronašli su novog domaćina – goji bobice.

Osim što donosi dobru zaradu, za „super voće“ će vam reći da ne zahtjeva nikakvu posebnu njegu, ne napadaju ga ni bolesti ni štetnici, a možete ga uzgajati na manje-više svim vrstama tala koja postoje u Hrvatskoj. Takvim izjavama ne treba slijepo vjerovati. Istina je da se nova kultura na nekom području može određeni broj godina uzgajati bez većih problema od uzročnika bolesti ili štetnika, no povećanjem proizvodnih površina i dužim razdobljem proizvodnje rastu i problemi.

Zanimljiv je i razlog zašto se goji – kineski vučac, biljka podrijetlom iz Azije, počeo uzgajati u Europi i Americi. Naime, u goji bobicama uvezenim s područja Azije pronađeni su ostaci pesticida iznad dozvoljenih granica. Nije vjerpjatno da bi netko prskao nasad sredstvima za zaštitu bilja i povećavao si troškove proizvodnje, ako ga na to nisu prisilili uzročnici bolesti ili štetnici.

Nove kulture – novi problemi

Uvjerili smo se da nove kulture u našem podneblju gotovo uvijek napadnu neki nama dobro poznati štetni organizmi, no nove kulture vrlo čestu donose i nove probleme – nove štetne organizme. Naime, uvozom sadnica različitih egzotičnih biljaka u Europu, pa i u Hrvatsku nerijetko bivaju uvezeni novi štetnici i nove bolesti. Nažalost, uvozom sadnica kineskog vučca u Hrvatsku je stigao i potpuno novi štetnik – Aceria kuko, grinja kineskog vučca. Aceria kuko (Kishida, 1927) je eriofidna grinja podrijetlom iz jugoistočne Azije. Najznačajniji domaćini ove grinje su biljne vrste Lycium barbarum i Lycium chinense, u nas poznatije kao goji bobice ili kineski vučac. Trgovinom sadnog materijala grinja se proširila na područje Europe te je njena prisutnost do sada zabilježena u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Sloveniji, Grčkoj, Rumunjskoj, Madžarskoj, Srbiji, Bugarskoj, Češkoj te na Cipru. U Hrvatskoj je prvi puta detektirana početkom travnja 2017. godine na nekoliko grmova kineskog vučca (Lycium barbarum) u Koprivnici te u plantažnom nasadu nedaleko Koprivnice.

""

Štete i suzbijanje

Eriofidna grinja A. kuko hrani se sisanjem na listovima kineskog vučca izazivajući pojavu kuglastih gala promjera 3 – 5 mm. Gale su vidljive i na licu i na naličju listova, u početku su žuto zelene boje, a kasnije postaju ljubičaste. Unutar gala nalazi se velik broj blijedo ružičastih grinja. Pri temperaturi 25 – 30 °C za razvoj jedne generacije potrebno je samo 7 – 12 dana. U našim uvjetima grinja prezimi kao odrasla ženka u pupovima. U Hrvatskoj trenutno niti jedno sredstvo za zaštitu bilja, pa tako niti jedan akaricid nema dozvolu za primjenu na grmovima kineskog vučca. Zbog toga proizvođači trenutno nemaju mogućnost kemijskog suzbijanja ovog štetnika i to je za njih veliki problem!

U povoljnim uvjetima kakvi su bili tijekom ljeta 2017. godine značajno je porasla brojnost grinja te su uslijed jakog napada vršni listovi na izbojcima potpuno deformirani, a gale su se javile i na cvjetnoj stapci.

No, s obzirom da su goji bobice u Hrvatskoj nova i slabo zastupljena voćna vrsta, grinja kineskog vučca nije ekonomski značajan štetnik. Ipak, ona predstavlja potencijalnu opasnost za uzgoj paprike, jer se kao mogući domaćini na kojima se hrani i koje oštećuje navode i crna pomoćnica, te paprika.

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakJoš 9 dana za prijavu na prvi natječaj za nepoljoprivredne djelatnosti
Sljedeći članakMoji čokoladni kolači
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.