Goji predstavlja relativno novu kulturu koja je postala poznata u našim krajevima uslijed niza pozitivnih učinaka na ljudsko zdravlje.

To je blago trnovit listopadni grm, obično visine od 0,9 do 1,2 m kad je kultiviran i orezivan. U prirodnom staništu može doseći i visinu od 3,6 m. Goji je vrlo adaptabilan prema uvjetima tla, a preferira pH od 6,5 do 7 i ne tolerira zaslanjenost. Međutim najbolje uspijeva u dobro dreniranom, lakšem tlu (pjeskovita ilovača ili ilovača) te u područjima sa puno sunca.

Kina je najveći proizvođač plodova ove voćne vrste. 7845 kg/ha je maksimalan prirod gojija zabilježen u Kini.

Pri sadnji razmak u redu bi trebao biti od 0,9 do 1,5m, a između redova od 1,8 do 2,4 m. Iako, može biti potreban i veći razmak između redova za prohod mehanizacije. Cvate u kasno proljeće i početak ljeta, a plodovi dozrijevaju sredinom ljeta. Počinje roditi već prvu godinu nakon sadnje. Rađa na jednogodišnjim izbojcima. U rezidbi glavni cilj je limitirati visinu biljke. Zatim omogućiti dobru penetraciju svjetla, potaknuti formiranje lateralnih izbojaka kako bi se maksimizirao prirod.

Izbojci koji nisu prikraćeni će nastaviti rast i producirati svega nekoliko lateralnih izbojaka. Oni koji su prikraćeni će producirati više lateralnih izbojaka i veće prirode.

Obično se biljke limitiraju na jedan izbojak. Rezidba se obavlja tijekom razdoblja mirovanja kada se uklanja oštećeno drvo, dugi i tanki izbojci, poboljšava uzgojni oblik biljke i prikraćuju lateralna razgranjenja. Tijekom ljeta rezidba se sastoji od prikraćivanja izbojka, poticanja razgranjenja i uklanjanju novih izbojaka.

Ostalo bobičasto voće:

Uzgoj i sadnja malina

Razlike uzgoja kupina u odnosu na malinu

Uzgoj borovnica sve popularniji

Uzgoj ribiza – voćne vrste za niske temperature

Uzgoj brusnica – voćne vrste za vodenu berbu

Uzgoj jagoda

Uzgoj aronija

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUzgoj aronija
Sljedeći članakKoje bobičasto voće donosi najveću zaradu?
Avatar
Asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće. Pred diplomski studij, usmjerenje hortikultura, je završio na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu 2013. godine na temu „Djelovanje podloga na kakvoću plodova voćaka“. Diplomirao je na istoj znanstvenoj ustanovi 2015. godine, usmjerenje voćarstvo, na temu: „Vegetativni i generativni rast i kakvoća ploda crne bazge (Sambucus nigra L.)“. Trenutno je zaposlen kao asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje sudjeluje u provedbi europskog projekta na temu nisko pesticidne, održive proizvodnje voća. Znanstveni interesi su: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće.