Goji predstavlja relativno novu kulturu koja je postala poznata u našim krajevima uslijed niza pozitivnih učinaka na ljudsko zdravlje.

To je blago trnovit listopadni grm, obično visine od 0,9 do 1,2 m kad je kultiviran i orezivan. U prirodnom staništu može doseći i visinu od 3,6 m. Goji je vrlo adaptabilan prema uvjetima tla, a preferira pH od 6,5 do 7 i ne tolerira zaslanjenost. Međutim najbolje uspijeva u dobro dreniranom, lakšem tlu (pjeskovita ilovača ili ilovača) te u područjima sa puno sunca.

Kina je najveći proizvođač plodova ove voćne vrste. 7845 kg/ha je maksimalan prirod gojija zabilježen u Kini.

Pri sadnji razmak u redu bi trebao biti od 0,9 do 1,5m, a između redova od 1,8 do 2,4 m. Iako, može biti potreban i veći razmak između redova za prohod mehanizacije. Cvate u kasno proljeće i početak ljeta, a plodovi dozrijevaju sredinom ljeta. Počinje roditi već prvu godinu nakon sadnje. Rađa na jednogodišnjim izbojcima. U rezidbi glavni cilj je limitirati visinu biljke. Zatim omogućiti dobru penetraciju svjetla, potaknuti formiranje lateralnih izbojaka kako bi se maksimizirao prirod.

Izbojci koji nisu prikraćeni će nastaviti rast i producirati svega nekoliko lateralnih izbojaka. Oni koji su prikraćeni će producirati više lateralnih izbojaka i veće prirode.

Obično se biljke limitiraju na jedan izbojak. Rezidba se obavlja tijekom razdoblja mirovanja kada se uklanja oštećeno drvo, dugi i tanki izbojci, poboljšava uzgojni oblik biljke i prikraćuju lateralna razgranjenja. Tijekom ljeta rezidba se sastoji od prikraćivanja izbojka, poticanja razgranjenja i uklanjanju novih izbojaka.

Ostalo bobičasto voće:

Uzgoj i sadnja malina

Razlike uzgoja kupina u odnosu na malinu

Uzgoj borovnica sve popularniji

Uzgoj ribiza – voćne vrste za niske temperature

Uzgoj brusnica – voćne vrste za vodenu berbu

Uzgoj jagoda

Uzgoj aronija

Prethodni članakUzgoj aronija
Sljedeći članakKoje bobičasto voće donosi najveću zaradu?
Marko Vuković, mag.ing.agr.
Asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće. Pred diplomski studij, usmjerenje hortikultura, je završio na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu 2013. godine na temu „Djelovanje podloga na kakvoću plodova voćaka“. Diplomirao je na istoj znanstvenoj ustanovi 2015. godine, usmjerenje voćarstvo, na temu: „Vegetativni i generativni rast i kakvoća ploda crne bazge (Sambucus nigra L.)“. Trenutno je zaposlen kao asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje sudjeluje u provedbi europskog projekta na temu nisko pesticidne, održive proizvodnje voća. Znanstveni interesi su: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće.