Jagoda je iznimno popularna voćna vrsta kod koje je tehnologija proizvodnje u detalje opisana u brojnim navratima.

Zahvaljujući niskom stablu jagoda pod snijegom može izdržati vrlo niske temperature na velikim nadmorskim visinama. Međutim bez snježnog pokrivača pri -18 C° će nastupiti oštećenje. Ona zahtijeva duboko, plodno, dobro ocjedito tlo koje sadrži nešto organske tvari.

Neke sorte toleriraju glinovito tlo, međutim većina preferira ilovasto, blago kiselo tlo. Jagode se ne bi smjele saditi na slabo dreniranim i teškim tlima. Također, potrebno je izbjeći plitka, neplodna gruba pjeskovita ili šljunkovita tla. Sade se na povišenim humcima, odvojenima brazdama za navodnjavanje, drenažu ili prohod. Mogu se saditi u jednom ili više redova po humku.

Obično se postavljaju dva reda s razmacima od 30 do 40 cm i razmakom između dvoredne trake (humka) od 80 do 100 cm. Broj biljaka po hektaru u ovisnosti o raznim razmacima sadnje u jednom redu se kreće od 35879 do 46205. U dvorednom redu oko 92410.

Jagode jednorotke (proljetno rađajuće sorte) diferenciraju rodne pupove prošle godine; mjesečarke ih diferenciraju kontinuirano tijekom vegetacijske sezone.

Tipičan cvat jagode sastoji se od jednog primarnog, dva sekundarna, četiri tercijarna i osam kvartarnih cvjetova. Oni se otvaraju prema redoslijedu postanka. Plodovi koji postanu od primarnog cvijeta su najkrupniji. Njihova veličina opada ovisno o stupnju razgranjenja cvata, a dobro razvijena biljka jagode može imati između 20 i 25 cvatova. Jagode se oprašuju putem insekata, ali i vjetra. Veličina ploda jagode ovisi uvelike o broju oplođenih oraščića.

Ostalo bobičasto voće:

Uzgoj i sadnja malina

Razlike uzgoja kupina u odnosu na malinu

Uzgoj borovnica sve popularniji

Uzgoj ribiza – voćne vrste za niske temperature

Uzgoj brusnica – voćne vrste za vodenu berbu

Uzgoj aronija

Goji – izuzetno dobra za zdravlje

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUzgoj brusnica – voćne vrste za vodenu berbu
Sljedeći članakUzgoj aronija
Avatar
Asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće. Pred diplomski studij, usmjerenje hortikultura, je završio na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu 2013. godine na temu „Djelovanje podloga na kakvoću plodova voćaka“. Diplomirao je na istoj znanstvenoj ustanovi 2015. godine, usmjerenje voćarstvo, na temu: „Vegetativni i generativni rast i kakvoća ploda crne bazge (Sambucus nigra L.)“. Trenutno je zaposlen kao asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje sudjeluje u provedbi europskog projekta na temu nisko pesticidne, održive proizvodnje voća. Znanstveni interesi su: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće.