Kupina na našim prostorima predstavlja relativno noviju kulturu s obzirom da su se selekcionirane sorte počele uzgajati prije pedesetak godina. Po mnogim osobinama je slična malini, pa će se u ovom dijelu teksta navesti samo razlike u odnosu na malinu.

Kupina je osjetljivija na niske temperature od maline, pa zimi u dubokom mirovanju podnosi do -20 C°. Slično kao i malina, kupina cvate kasno (sredinom svibnja do sredine lipnja) te na taj način izbjegava kasne proljetne mrazove. Kao i malina heliofitna je voćna vrsta. Kupinu ne bi trebalo saditi ispod 120 m nadmorske visine zbog mogućeg češćeg smrzavanja tijekom zime. U odnosu na malinu, kupina nešto bolje podnosi sušu, ali za produktivnu proizvodnju potrebno je navodnjavanjem osigurati dovoljnu količinu vlage. To je godišnje više od 800 mm, od čega više od 400 mm u razdoblju vegetacije.

Kao i malina zahtijeva veću relativnu vlažnost zraka (iznad 70 %). Preferira južne i nagnute položaje radi brzog ocjeđivanja oborinskih voda. Za razliku od maline ima nešto skromnije zahtjeve prema tlu, a preferira slabo kiselu do neutralnu reakciju (pH 6-7). Rodni pupovi kupine su mješoviti. Nalaze se postrance na lateralnim izbojcima koji se nalaze na primarnim izbojcima. Oni se razvijaju iz vegetativnih pupova korijena, kao i postrance na navedenim izbojcima.

Isto kao i kod maline, rodni izbojci kada rode (u drugoj vegetaciji izbojka) suše se. Stoga se rezidba sastoji od uklanjanja tih izbojaka odmah nakon berbe. Uzgojni oblik kupine je sličan kao i kod maline. Najčešće se uzgaja u obliku žive ograde uz upotrebu armature i dva ili tri reda žice. U tom slučaju prvi red žice se postavlja na visinu od 60 do 80 cm od tla, drugi red 50 cm iznad prvog reda, a treći red na vrh stupa (oko 180 cm od razne tla).

Za razliku od maline, pri sadnji kupine se koristi nešto veći razmak (zbog njene veće bujnosti). Preporučeni razmak između redova je od 3 do 3,6 m, a u redu ovisi o sorti.

Trnovite uspravne sorte u redu se sade na razmak od 1,2 m, a ostale sorte koje trebaju potporanj na razmak od 1,8 do 2,4 m. Broj biljaka po hektaru u ovisnosti o raznim razmacima sadnje može varirati od 2691 do 7176. Osim uklanjanja izrođenih izbojaka nakon berbe, pri uzgoju kupine potrebno je prikratiti svaki osnovni izbojak koji naraste preko 2m na 1,8m. Postrani izbojci se također skraćuju na 3 do 5 pupa, jer zbog vrlo bujnog rasta ubrzo počinju zasjenjivat plodove.

Ovi radovi obično se provode tijekom lipnja i srpnja. Također neizostavna mjera je i uvlačenje izbojaka kako ne bi došlo do lomljena rodnih grana. Kupina se može uzgajati i bez armature u obliku polugrma, ali je taj način prikladan samo za sorte s jakim izdancima koji ne rastu previsoko. Na sortnoj listi Republike Hrvatske za 2021. godinu su navedene sljedeće sorte kupina: ´Dirksen Thornless´, ´Loch Ness´ i ´Thornfree´.

Kupina u raznim fazama zrelosti

Ostalo bobičasto voće:

Uzgoj i sadnja malina

Uzgoj borovnica sve popularniji

Uzgoj ribiza – voćne vrste za niske temperature

Uzgoj brusnica – voćne vrste za vodenu berbu

Uzgoj jagoda

Uzgoj aronija

Goji – izuzetno dobra za zdravlje

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUzgoj i sadnja malina
Sljedeći članakUzgoj borovnica sve popularniji
Avatar
Asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće. Pred diplomski studij, usmjerenje hortikultura, je završio na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu 2013. godine na temu „Djelovanje podloga na kakvoću plodova voćaka“. Diplomirao je na istoj znanstvenoj ustanovi 2015. godine, usmjerenje voćarstvo, na temu: „Vegetativni i generativni rast i kakvoća ploda crne bazge (Sambucus nigra L.)“. Trenutno je zaposlen kao asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje sudjeluje u provedbi europskog projekta na temu nisko pesticidne, održive proizvodnje voća. Znanstveni interesi su: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće.