Borovnica je sve popularnija kultura za uzgoj u našim krajevima. U doba zimskog mirovanja ova vrsta zahtjeva sumu od 800 sati inaktivnih temperatura.
Može podnijeti temperature od -20 do -25 °C, a ispod snježnog prekrivača izdrži i više temperature. Kasni proljetni mrazovi joj ne čine štetu zbog njene kasne cvatnje. S druge strane visoke ljetne temperature su opasne, a stupanj štete ovisit će o vlažnosti tla. Ako su tijekom 8 dana prisutne temperature od 32 do 39 °C tada mogu nastati i veće štete. Primjena mreža za zasjenu predstavlja moguće rješenje. Odgovaraju joj sunčani i polusjenoviti položaji.
Borovnica je vrlo osjetljiva prema suši, a naročito je važno da od travnja do rujna budu oborine dobro raspoređene. Za diferencijaciju generativnih pupova potrebne su oborine u kolovozu. Također ne podnosi ni suvišak vode. Osjetljiva je na jaki vjetar, ali zahtjeva dobru cirkulaciju zraka pa je treba uzgajati na nagibima gdje je dobra zračna drenaža.
Borovnica ima specifične zahtjeve za tlo s obzirom da joj se osnovna masa korijenovog sustava rasprostire na dubini od 10 do 15 cm, a uglavnom ga čini fino vlasasto korijenje bez korijenovih dlačica. Stoga je njegov kapacitet apsorpcije znatno smanjen. Najbolje uspijeva u tlu sa pH vrijednosti od 4,2 do 5,2 te sa sadržajem organske tvari iznad 3 %.
Zahtijeva dobro ocjedito tlo. Moguće ju je uzgajati i u vrećama te se u tom slučaju moguće potpuno prilagoditi zahtjevima tla i gnojidbe.
Ako se borovnice uzgajaju na nešto većoj visini tada bi smjer redova trebao biti sjever-jug uslijed postizanja boljeg osvjetljenja. Međutim u nižim položajima zadovoljavajući smjer je i istok-zapad, kako bi se smanjilo prekomjerno zagrijavanje i isušivanje tla. Obično se uzgajaju u obliku grma. Razmak između redova iznosi uglavnom 3 m kako bi se omogućio prolaz strojevima, a u redu od 1,2 do 1,5 m. Za bujnije sorte razmak može iznositi 3 do 4 m između redova, a 1,5 do 2 m u redu. Broj biljaka po hektaru u ovisnosti o raznim razmacima sadnje može varirati od 2390 do 3360.
Borovnica obično rodi pri vrhu jednogodišnjih izbojaka. Rezidbom treba osigurati stalno obnavljanje rodnih izbojaka (odstranjuju se stari i slabi izbojci) te je potrebno osigurati da unutrašnjost grma bude osvijetljena i prozračna. Međutim jaka rezidba će značajno smanjiti prirod. Borovnica se oprašuje pčelama i bumbarima. Na sortnoj listi RH za 2021. godinu su navedene sljedeće sorte borovnica: ´Blue Crop´, ´Darrow´, ´Duke´, ´Earlyblue´, ´Legacy´, ´Patriot´, ´Spartan´.
Ostalo bobičasto voće:
Razlike uzgoja kupina u odnosu na malinu
Uzgoj ribiza – voćne vrste za niske temperature
Uzgoj brusnica – voćne vrste za vodenu berbu
Goji – izuzetno dobra za zdravlje
